Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Posts Tagged ‘stoici’

Što je to filozofija?

Posted by Pavel Gregoric dana 08/08/2013

brainBloggerica Maria Popova izvukla je različite definicije filozofije u popularno-filozofskoj uspješnici Davida Edmondsa i Nigela Warburtona Philosophybites, proizašloj iz odličnog podcasta istoga imena u kojemu Warburton i Edmonds razgovaraju s prominentnim filozofima o temama iz njihova područja bavljenja. Preporučam slušanje podcasta, čitanje knjige, kao i pretplatu na kulturnjački blog Brainpickings koji piše Popova.

Ovaj post o različitim definicijama filozofije potaknuo me na sljedeća tri nepovezana razmišljanja.

Prvo, ima nešto neobično u disciplini koja dopušta toliko različitih definicija, odnosno u disciplini koja nema jednu ili nekoliko manje-više standardnih definicija. Naime, ako nema standardne definciije filozofije, kako znamo da je to ona jedna disciplina, a ne više njih? Ili da je ona uopće – disciplina? Rekao bih da su kontinentalna i analitička filozofija doista dvije različite discipline, s različitim definicijama, no čak i ako ostanome u okviru jedne ili druge, postoji veliki broj divergentnih definicija. Pa ipak, sklon sam misliti da kontinentalna filozofija dopušta veći broj različitih definicija nego analitička i da to ukazuje na to da je ona u manjoj mjeri “disciplina” od analitičke.

Drugo, sjećam se kako smo na prvoj godini studija filozofije, onog starog humboldtovskom za kojim su neki još uvijek nostalgični, na kolegiju “Uvod u filozofiju” pola semestra utvrđivali kako jedino filozofi mogu dokučiti što je to filozofija, iako se filozofi ne slažu je li i tko dokučio što je to filozofija, jer je nedokučivost toga što je to filozofija misterij filozofije same. Misterij koji filozofiju, tobože, čini osobito zanimljivom a nas filozofe osobito dubokima i važnima. Pjesnici su čuđenje svijeta, a mi filozofi smo čuđenje svega ostaloga, uključujući filozofije same. Nisam siguran koliko je to tada bilo poticajno pupajućim studentima filozofije, ali u svakom slučaju sada mi se čini pomalo smiješnim. Nekako mi se čini da bi se najprije trebalo okušati u filozofskim problemima i argumentima, pa tek onda reflektirati o prirodi te djelatnosti. Kao da se šegrte upućuje u tajne tesarstva tako da se reflektira o tome što je to tesarstvo i kako ga definirati, prije nego li ih se nauči razlikovati vrste drva koje se mogu tesati i uvježba u rukovanju pilom, dlijetom i blanjalicom.

Treće, postoji jedna definicija filozofije koja potječe od stoika, a koja je važila kao manje-više standardna definicija bar tisuću godina do Alkuina: “Nastojanje oko mudrosti shvaćene kao sustavno znanje o prirodnim, ljudskim i božanskim stvarima” (SVF II.36). Ta definicija danas je preširoka i neadekvatna, jer sustavno znanje o prirodnim stvarima daje nam znanost, o ljudskim stvarima daju nam društvene znanosti, kognitivna znanost i biomedicina – ostavljajući filozofiji i teologiji možda sustavno znanje o božanskim stvarima. Uz to, filozofiji preostaje meta-razina, odnosno sustavna refleksija o svim tim stvarima kao i moment njihovog povezivanja u koherentnu sliku. Na tom tragu je i definicija filozofije koju je dao Wilfrid Sellars: “The aim of philosophy, abstractly formulated, is to understand how things in the broadest possible sense of the term hang together in the broadest possible sense of the term” (u tekstu “Philsophy and the Scientific Image of Man” u njegovoj zbirci Science, Perception and Reality iz 1962.). Za tu definiciju Dennett u svojoj posljednjoj knjizi veli, bez oklijevanja: “That is the best definition of philosophy I have encountered” (Intuition Pumps and Other Tools for Thinking, 2013, str. 70).

Posted in filozofija, znanost | Označeno: , , , | 13 komentara »

Događanja o stoicima

Posted by Pavel Gregoric dana 10/05/2012

Iako nije običaj na ovom blogu promovirati događanja, jer je za to rezervirana rubrika “Najave”, ipak ću to učiniti jer se radi o tri tematski povezane obavijesti. Naime, u nedjelju u posjet Zagrebu dolazi Jean-Baptiste Gourinat, profesor na Sveučilištu u Parizu (Paris-Sorbonne) i ravnatelj Centra Leon Robin, jedan od vodećih autoriteta na području stoičke filozofije, osobito carske Stoe te lika i djela Marka Aurelija.

Jean-Baptiste će najprije u ponedjeljak 21. svibnja 2012. u 11.15h održati predavanje na engleskom jeziku pod naslovom “What Philosophy for Marcus Aurelius”. Predavanje će se održati u dvorani “Čakovec” u glavnoj zgradi Hrvatskih studija, na kampusu Borongaj, Borongajska ulica 83d. Sažetak izlaganja može se naći ovdje.

Idućega dana, u utorak 22. ssvibnja 2012. u 19.00h, Jean-Baptiste će održati izlaganje na engleskom jeziku pod naslovom “What is Stoicism?” u Kulturno informativnom centru, Preradovićeva 5. Sažetak predavanja:

Stoicism was a school of philosophy founded around 300 BC in Athens by Zeno of Citium who gave his lectures at the Painted Colonnade (Stoa poikile), and the life of Stoicism ended shortly after the reign of Marcus Aurelius, around 250 AD. However, Stoicism was so popular and so influential that it not only regularly reappeared as a “neo-Stoicism”, it simply became a common name. There are many differences between what is encapsulated in the common name and the Hellenistic school, with its highly elaborate doctrine. Stoicism was the first philosophical system, acknowledged as such, articulated into logic, physics and ethics. Logic is generally considered to be the ancient form of propositional logic and the ancestor of classical grammar. Many aspects of Stoic physics are out-dated but their general features may still be appealing for modern philosophers, and Stoics articulate ethics and physics in a very stimulating way. Moreover, the more popular part of Stoicism is ethics: Stoic ethics is naturalistic and intellectualist. Stoic founded ethics in nature and argued that virtue is the only good. They attempted to force us to give up emotions and affections: this frequently seems intolerable, but the strength of Stoicism depends on this intellectualism. One of the distinctive features of Stoicism, as well as of most ancient philosophies, is that philosophy is not only a theoretical system but also a “way life”. In that respect, it is clear that “common name” Stoicism is not completely foreign to the ancient school and, in more ways than one, it is still a living philosophy.

Predavanje je organizirano kako bi se promovirao hrvatski prijevod Gourinatove knjige “Stoicizam” u ediciji “Što ja znam?”, koja je već doživjela tri francuska izdanja. Knjigu je s francuskog jezika  preveo Marko Gregorić, stručnu redakturu i recenziju napravili su Pavel Gregorić i Filip Grgić. Ova knjiga izdavačke kuće “Jesenski&Turk” predstavlja najbolji kratki uvod u stoičku filozofiju dostupan na hrvatskom jeziku i toplo je preporučan studentima i ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Posted in povijest filozofije | Označeno: , , , | Leave a Comment »

 
%d bloggers like this: