Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Archive for the ‘studij filozofije’ Category

Kako napisati loš esej iz filozofije: Kratki priručnik za studente

Posted by Pavel Gregoric dana 09/07/2013

imagesJames Lenman sastavio je 14 pravila kojih bi se studenti trebali pridržavati ako žele napisati loš esej iz filozofije. Smatram da su ta pravila vrlo vrijedna i da ih se može smatrati kratkim priručnikom koji bi studenti svakako trebali konzultirati pri pisanu svojih eseja i seminarskih radova.

Niže je uključeno i 15. pravilo koje je dodao Michael Cholbi na svom blogu In Socrates Wake. Pozivam kolege da predlože daljnja pravila u smjeru izrade cjelovitog Priručnika.

PRAVILA ZA PISANJE LOŠEG ESEJA IZ FILOZOFIJE

  1. Always begin your essay along these lines: “Since the very dawn of time the problem of free will has been considered by many of the greatest and deepest thinkers in history.”
  2. Always end your essay along these lines: “So it can be seen from the above arguments that there are many different points of view about the free will problem.”
  3. Whenever in any doubt as to what to say about X, say, apropos of nothing in particular and without explanation, that X is extremely subjective.
  4. When that gets boring, try saying that X is all very relative. Never say what it is relative to.
  5. Use language with as little precision as possible. Engage heavily in malapropism and category mistakes. Refer to claims as “arguments” and to arguments as “claims”. Frequently describe sentences as “valid” and arguments as “true”. Use the word “logical” to mean plausible or true. Use “infer” when you mean “imply”. Never use the expression “begging the question” with its correct meaning but use it incorrectly as often as possible.
  6. “Argument” is perhaps the most important word in philosophy. So why not impress the marker by spelling it with two “e”s?
  7. Get into the habit of inserting words like “so” and “therefore” between sentences that are entirely irrelevant to one another. This, all by itself, will bring into being a mutual relevance that previously did not exist.
  8. Be careful always assiduously to avoid answering the question asked. There are so many other more interesting things for you to discuss.
  9. Put “quotation marks” round words “entirely” at random.
  10. Be completely defeated by apostrophes. Systematically confuse “its” and “it’s”.
  11. At some point in every essay, treat the marker to a brief Dr McCoy style sermon about the dangers of being too “logical” when trying to think about the existence of God/moral obligation/free will/the theory of knowledge/any subject matter whatever. To reinforce the point it always helps to point out how once again how very subjective the subject matter in question is.
  12. Avoid clarity at all costs. Remember: nothing that is clear can possibly be really deep. If as a result the marker gives you a third that just shows that your wisdom is going straight over his/her head (Don’t, whatever you do, heed the words of Peter Medawar: “No one who has something original or important to say will willingly run the risk of being misunderstood; people who write obscurely are either unskilled in writing or up to mischief.” – What a silly man!)
  13. Remember: paragraphs are for sissies. So are headings.
  14. Only little people use examples. Avoid them strenuously. If you must insist on using some, be sure to do so with studied irrelevance.

Dodao Michael Cholbi:

15. Never ever give your reader an indication of how your reasoning works. Don’t explain that this claim follows from that one, or that you’re now raising an objection to a claim or argument and so on. Instead, make your reader do the work of figuring our how what you say fits into a coherent, reasoned whole.

Molim daljnje prijedloge i eventualne prilagodbe za eseje na hrvatskom jeziku.

Posted in analitička, filozofija, studij filozofije | 2 komentara »

Upošljivost filozofa u Hrvatskoj

Posted by Pavel Gregoric dana 06/04/2013

Jedna kolegica svratila mi je pozornost na Analitički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2009. godine (link). Ondje se može pronaći jedan indikator upošljivosti filozofa. Radi se o omjeru broja prijavljenih osoba s diplomom filozofije na Burzu rada u Zagrebu u 2008. godini i broja osoba koji su zaposleni unutar 6 mjeseci od prijave.

Ovdje je tablica za žene:

Pages from analit.bil-3_2009A ovdje je tablica za muškarce:

Screen Shot 2013-04-06 at 23.44.30

Dakle, prema ovom indikatoru, filozofi su u Hrvatskoj na samom dnu zapošljivosti. Uspredite to s upošljivošću filozofa u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovdje bih želio napomenuti dvije stvari. Prvo, čini mi se da ove brojke svjedoče da je teško opravdati postojanje sedam sveučilišnih studija filozofije u Hrvatskoj (tri samo na Sveučilištu u Zagrebu), koji svi zajedno upisuju oko 300 studenata godišnje. Drugo, tvorci i izvođači sveučilišnih studija u Hrvatskoj trebali bi se ozbiljno zapitati kako da povećaju upošljivost svojih diplomanata, odnosno kako da revidiraju postojeće programe kako bi studenti dobili znanja i vještine kojima će postati konkurentniji na tržištu – ma kako stagnantno ono bilo. Ne moram napominjati da bi takve revizije sveučilišne programe po svoj prilici mogle učiniti zanimljivijima i suvremenijima.

PS. Možda se pitate što je s recentnijim Analitičkim biltenima HZZ-a. Na žalost, u njima se filozofija uopće ne javlja.

 

Posted in studij filozofije | Označeno: , | 12 komentara »

On-line kolegij iz filozofije znanosti

Posted by Pavel Gregoric dana 14/04/2012

Kolega Predrag Šustar s Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Rijeci, i aktualni dekan Filozofskog fakulteta na tom sveučilištu, nudi besplatni on-line kolegij iz filozofije znanosti.Pogledati na http://buraznanja.uniri.hr/filozofija-znanosti/.

Posted in analitička, filozofija, studij filozofije | Leave a Comment »

Intervju studentskom časopisu Scopus

Posted by Pavel Gregoric dana 21/02/2012

Ako nekoga zanima intervju koji sam nedavno dao časopisu studenata filozofije Hrvatskih studija Scopus, može ga naći na mom blogu.

Posted in analitička, filozofija, kontinentalna, studij filozofije | 2 komentara »

Citiranost autora u humanistici

Posted by Joško Žanić dana 20/12/2011

Evo zanimljivih podataka na koje sam nedavno naišao:

Data provided by Thomson Reuters’ ISI Web of Science, 2007

Field Citations to books in 2007

Michel Foucault (1926-1984) Philosophy, sociology, criticism2,521
Pierre Bourdieu (1930-2002) Sociology2,465
Jacques Derrida (1930-2004) Philosophy1,874
Albert Bandura (1925- ) Psychology1,536
Anthony Giddens (1938- ) Sociology1,303
Erving Goffman (1922-1982) Sociology1,066
Jurgen Habermas (1929- ) Philosophy, sociology1,049
Max Weber (1864-1920) Sociology971
Judith Butler (1956- ) Philosophy960
Bruno Latour (1947- ) Sociology, anthropology944
Sigmund Freud (1856-1939) Psychoanalysis903
Gilles Deleuze (1925-1995) Philosophy897
Immanuel Kant (1724-1804) Philosophy882
Martin Heidegger (1889-1976) Philosophy874
Noam Chomsky (1928- ) Linguistics, philosophy812
Ulrich Beck (1944- ) Sociology733
Jean Piaget (1896-1980) Philosophy725
David Harvey (1935- ) Geography723
John Rawls (1921-2002) Philosophy708
Geert Hofstede (1928- ) Cultural studies700
Edward W. Said (1935-2003) Criticism694
Emile Durkheim (1858-1917) Sociology662
Roland Barthes (1915-1980) Criticism, philosophy631
Clifford Geertz (1926-2006) Anthropology596
Hannah Arendt (1906-1975) Political theory593
Walter Benjamin (1892-1940) Criticism, philosophy583
Henri Tajfel (1919-1982) Social psychology583
Ludwig Wittgenstein (1889-1951) Philosophy583
Barney G. Glaser (1930- ) Sociology577
George Lakoff (1941- ) Linguistics577
John Dewey (1859-1952) Philosophy, psychology, education575
Benedict Anderson (1936- ) International studies573
Emmanuel Levinas (1906-1995) Philosophy566
Jacques Lacan (1901-1981) Psychoanalysis, philosophy, criticism526
Thomas S. Kuhn (1922-1996) History and philosophy of science519
Karl Marx (1818-1883) Political theory, economics, sociology501
Friedrich Nietzsche (1844-1900) Philosophy501

Thomson Reuters recently collected citations from the journal literature
it indexed in 2007 to books and their authors. In the sciences, the
journal is the main vehicle for scholarly communication, whereas in the
social sciences and especially in the arts and humanities, the book holds
a more important position in conveying and influencing research. The
table above lists those authors whose books, collectively, were cited 500
or more times in 2007. While representing a somewhat rough summary, these
results provide some insight into the current trends in research in the
social sciences and humanities: the listed authors serve as symbols for
their ideas and approaches. What this says of modern scholarship is for
the reader to decide – and it is imagined that judgments will vary from
admiration to despair, depending on one’s view. Nineteenth- and early
20th-century authors, such as Weber, Freud, Durkheim, Wittgenstein,
Dewey, Marx and Nietzsche, will likely elicit little surprise. Kant, too,
the only representative of the 18th century, is expected. The youngest
author, Judith Butler (born in 1956), specialises in feminist studies,
queer theory, postmodernism and post-structuralism. But the most telling
indicator of current trends is the high ranking of three French scholars
born between the two world wars – Foucault, Derrida and Deleuze. Their
influence has recently been surveyed in François Cusset’s French Theory:
How Foucault, Derrida, Deleuze, & Co. Transformed the Intellectual Life
of the United States, Jeff Fort (translator), University of Minnesota
Press, 2008.

Trebaju li analitički orijentirani filozofi očajavati?

Posted in analitička, filozofija, kontinentalna, Nietzsche, postmoderna, studij filozofije, znanost | Označeno: , | 2 komentara »

Što uzrokuje promjenu godišnjih doba?

Posted by Pavel Gregoric dana 09/09/2011

Čitatelje ovog bloga mogao bi zanimati post koji sam stavio na svoj engleski blog (blogomata.wordpress.com) jer u njemu navodim jedan mali segment rezultata ankete o poznavanju temeljnih činjenica iz prirodnih znanosti koju sam proveo na Filozofskom fakultetu prošle akademske godine. Cijelovite rezultate te ankete, koju sam proveo i drugdje, iznijet ću nekom drugom prilikom.

U tom postu neke čitatelje mogao bi zanimati i jedan teoretski problem koji sam u očio kod Aristotela, koji, kao i većina anketiranih studenata, smatra da promjenu godišnjih doba uzrokuje promjena udaljenosti Zemlje od Sunca.

Iskoristit ću ovu priliku za još jednu opasku. U postu citiram odlomak iz Aristotelova spisa O nastajanju i propadanju koji se može naći u prijevodu Damira Barbarića u prvom svesku nove filozofske hrestomatije (Barbarić, D. (ur.), Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1995). Dio prevedenog odlomka koji me zaintrigirao je ovaj:

Stoga i nije prvo [kružno] prenošenje uzrok postajanja i propadanja, nego prenošenje prema enklitici sunca. U tome je naime kako ono neprekidno tako i to da se biva gibano dvama gibanjima. Jer nužno je, ako će doista uvijek biti neprekidni i postajanje i propadanje, da se nešto uvijek giba, kako im ne bi izostale promjene, a i da budu dva givanja, kako se ne bi steklo samo jedno od toga dvoga. Neprekidnosti je dakle zavijelo uzrok [kružno] premještanje svega, dok je enklitika [uzrok] prilaženja i odilaženja. Jer zbiva se da biva sad daleko, a sad opet blizu… (str. 230-231)

Ako nekome treba prijevod, naći će onaj Williamsov engleski u postu na koji upućujem. Razlog zašto citiram ovaj Barbarićev prijevod je što on na dva mjesta govori o “enklitici” sunca, što se odnosi na Aristotelov izraz “nakošeni krug” (ho loxos kyklos) kojim Aristotel redovito referira na ono što astronomi od kasne antike pa do danas nazivaju “ekliptika”. Pretpostavljam da se Barbarić pomagao nekim stranim prijevodom ili komentarom u kojemu se Aristotelov izraz prevodi kao “ekliptika”, ali budući da ne zna što je to ekliptika, došlo je do zbrke s enklitikom.

Ne tvrdim ovdje da filozof mora znati što je ekliptika, ali onaj tko prevodi i tumači Aristotelova djela, uključujući ona koja se dotiču astronomije i kozmologije, trebao bi si dati truda i naučiti što je to ekliptika. Barbarić se, izgleda, ne bi složio sa mnom. Citiram rečenicu iz Barbarićeva pogovora prijevodu XII. knjige Metafizike u hrestomatiji, vezano uz odluku da iz prijevoda ispusti veći dio 8. poglavlja te knjige, povijesno važnoga poglavlja u kojemu Aristotel daje sažeti prikaz Eudoksove, Kalipove i vlastite teorije nebeskih kretanja:

Ne vjerujemo da je mnoštvo često nevjerojatno minucioznih filoloških i astronomijskih analiza osmog poglavlja uopće zavrijedilo – filozofijski gledano – toliki napor i trud. (str. 272)

Sudeći prema ostatku Barbarićeva uvodnoga teksta u dio hrestomatije posvećen Aristotelu, “filozofijski napor i trud” ne treba ulagati u razumijevanje pojedinih pitanja i problema (enkliptike, enklitike i sl.), nego u težnju da se “samo iz cjeline” stekne “kakav-takav uvid u bit pojedinog problema i njegovo eventualno razrješenje” (str. 233). Ali kako je moguće razumjeti cjelinu ako se ne prouče detaljno pojedini problemi koji tu cjelinu čine? Dakako, u nedostatku “kakvog-takvog uvida u bit pojedinih problema samo iz cjeline“, uvijek nam preostaje patos čuđenja nad Aristotelovim “dubokim i razumijevanju ponegdje jedva dostupnim analizama” (str. 232).

Posted in analitička, filozofija, studij filozofije, znanost | Označeno: , , , | Leave a Comment »

Zanima li vas karijera u filozofiji? Dobro promislite.

Posted by Matko Gjurašin dana 03/04/2011

Michael Huemer, profesor na odsjeku filozofije sveučilišta Colorado, napravio je odličan ČPP za one koji razmišljaju o doktoratu iz filozofije. Trezveno i bez mnogo pompe, opisuje kako akademska filozofija djeluje i što se može očekivati od nje kada u nju jednom uđete. Za sve nadobudne (i potencijalne) studente filozofije obavezno čitanje.

Posted in analitička, filozofija, studij filozofije | Označeno: , , , , | 2 komentara »

Filozofija? Što će ti to?

Posted by Pavel Gregoric dana 26/03/2011

Ovo je često pitanje s kojima se susreću srednjoškolci koji žele studirati filozofiju i oni koji su filozofiju upisali na sveučilištu. Izgleda da je to pitanje, bar u Velikoj Britaniji, potpuno promašeno. Slijedi post koji mi je poslao jedan mlađi kolega.

Na blogu Stephena Lawa, britanskog filozofa s londonskog sveučilišta, koji je postao poznat po svojim popularnim knjigama o filozofiji i pokušajima približavanja iste djeci, osvanuo je post pod naslovom “Why Philosophy Degrees are among the MOST Useful”, s recentnim rezultatima GRE (Graduate Record Examination) testa studenata razvrstanima prema području koje namjeravaju upisati na diplomskom studiju. Studenti koji su se opredijelili za filozofiju imali su najbolji rezultat na „writing“ i „verbal“ komponentama testa od svih područja uopće. Zanimljivo je da, s obzirom na to da se dobri rezultati GRE testa traže na mnogim sveučilištima engleskoga govornog područja, postizanje dobrog rezultata ne kvalificira studenta samo za jednu struku, nego širom otvara vrata svim društveno-humanističkim strukama. Primjerice, studenti filozofije imaju najbolje rezultate i na LSAT testu, koji moraju položiti pretendenti za studij prava.  Naravno, ako pogledamo malo detaljnije strukturu GRE testa i prisjetimo se kakav se tip filozofskog obrazovanja preferira u anglosaksonskom svijetu, rezultati i nisu toliko neočekivani. Naime, verbalna komponenta se sastoji od prepoznavanja sinonima i antonima za ponuđene riječi, kao i dopunjavanja rečenica prema smislu, dok se pisana komponenta sastoji od problema i argumenata. U tom dijelu testa potrebno je zadane probleme prezentirati iz određene perspektive, jasno i logički koherentno, dok je zadane argumente za neku tvrdnju potrebno kritički promotriti i to pretvoriti u kratki esej.

Iz rezultata testa jasno je da studij filozofije u Britaniji daje široke kompetencije, osposobljava studenta za probleme iz stvarnog života, neovisno o području kojim se pojedinac misli baviti, te stoga predstavlja jedan od najpoželjnijih smjerova studiranja. Vrijedi li isto i za Hrvatsku? Ako ne, što je potrebno učiniti da to počne vrijediti i za nas?

Posted in studij filozofije | 32 komentara »

Prijedlozi kolegija

Posted by Pavel Gregoric dana 07/12/2010

Ovaj post ima dva cilja: (1) ispitati što oni koji prate ovaj blog misle o kolegijima koje sam koncipirao i koje bih u dogledno vrijeme htio ponuditi, te (2) omogućiti onima koji prate ovaj blog, sadašnjim i bivšim studentima, da sugeriraju kakve bi kolegije htjeli slušati, na koje teme, s kojom literaturom, kako koncipirane i izvođene.

Ad (1). Koncem 2009. Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za izvođenje jednosemestralnog nastavnog predmeta na preddiplomskom/diplomskom studiju na stranom jeziku u ljetnom ili zimskom semestru u akademskoj godini 2010/11. s jednakim pravom upisa domaćih i stranih studenata. Prijedlog, odnosno syllabus kolegija trebalo je predati do 5. veljače 2010. godine. U tu svrhu ja sam koncipirao dva kolegija, jedan  iz antičke filozofije uma i jedan iz povijesti kozmologije, a na natječaj sam poslao prijedlog samo prvoga kolegija.
(Budući da ishod natječaja na Filozofskom fakultetu nije bio poznat do konca lipnja 2010. godine, te da način provedbe natječaja nije bio transparentan, ja sam odlučio povući svoj prijedlog i ne izvoditi kolegij na stranom jeziku ove godine. Ovo je suputno objašnjenje kako je došlo do koncipiranja tih kolegija, zašto su oni na engleskom jeziku i zašto neće biti izvođeni ove godine.)
Dakle, ovdje su syllabi tih dvaju kolegija: (i) Ancient Philosophy of Mind i (ii) A Brief History Cosmology.

Nadalje, (iii) planirao sam ponuditi seminar o Davidu Humeu i njegovom tekstu An Enquiry concerning Human Understanding koji je preveden i na hrvatski jezik (Istraživanje o ljudskom razumu, preveo Ivo Vidan, Naprijed, Zagreb, 1988).

Najzad, (iv) okvirno sam dogovorio s kolegom teologom dr. sc. Ivicom Ragužem sa Sveučilišta u Osijeku da iduće akademske godine ponudimo seminar na kojemu bismo zajedno čitali neki tekst važan za povijest filozofije i teologije i komentirali ga, on s teološko-vjerskog aspekta a ja s filozofsko-ateističkog. Među prijedlozima teksta koji bismo čitali nalaze se Augustinova rasprava O slobodi volje i odabrani dijelovi Summe Tome Akvinca, uključujući onaj u kojemu se izlažu tzv. quinque via (pet dokaza za postojanje Boga).

Eto, volio bih čuti mišljenje o ova četiri prijedloga, ili bar nekima od njih.

Ad (2). Zanimalo bi me kakve bi kolegije oni koji prate ovaj blog, naročito studenti, htjeli pohađati. Koje bi ih teme, autori i tekstovi zanimali, te kako bi htjeli da ti kolegiji izgledaju.

Iako je ovo svrha ovog pitanja ispitivanje javnog mnijenja i raspoloženja, bez ikakve obveze, nije isključeno da eventualni prijedlozi posluže kao poticaj za osmišljavanje kolegija u budućnosti.

Posted in filozofija, studij filozofije | 14 komentara »

Program studija filozofije III

Posted by Pavel Gregoric dana 26/04/2010

Ovdje je program studija filozofije izmijenjen u skladu s većim brojem mišljenja koja su iznesena u komentarima na prethodne dvije rasprave.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. semestar
  Akademsko čitanje i pisanje
  Uvod u kritičko mišljenje
  Osnovni problemi filozofije
  Strani jezik

2. semestar
  Logika
  Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar)
  Antička filozofija
  Strani jezik

3. semestar
  Metafizika
  Etika
  Rana novovjekovna filozofija 
 + seminar

4. semestar
  Epistemologija
  Primijenjena etika
  Kasna novovjekovna filozofija
  + seminar

5. semestar
  Filozofija znanosti
  Estetika
  Suvremena filozofija
  + seminar

6. semestar
  Filozofija uma
  Filozofija jezika
  Filozofija politike
 

DIPLOMSKI STUDIJ ZNANSTVENI SMJER
1. semestar
   Logika II
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) I]
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

2. semestar
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) II]
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B 
   + priprema diplomskog rada

DIPLOMSKI STUDIJ NASTAVNOG SMJERA
1. semestar
   Logika II
   1 predmet s liste A
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

2. semestar
   1 predmet s liste B
   1 predmet s liste A ili B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   [+ priprema diplomskog rada]

Lista A                                            Lista B
Filozofija fizike                                 Filozofija povijesti
Filozofija biologije                             Fenomenologija i hermeneutika
Filozofija matematike                       Socijalna filozofija
Filozofija religije                               Egzistencijalizam
Filozofija društvenih znanosti             Filozofija roda
Uvod u kognitivnu znanost                Novija francuska filozofija
Filozofija prava                                Bioetika
Antička filozofija II                           Srednjovjekovna filozofija
Metafizika II                                    Filozofija odgoja
Epistemologija II                              Strukturalizam            
Filozofija jezika II                             Etika okoliša
Filozofija uma II                               Filozofska antropologija
Filozofija percepcije                          Filozofija i psihoanaliza

Napomena 1: Predmeti s liste A i liste B ovisili bi o raspoloživim kadrovima. Ovaj program podrazumijeva da bi svaki nastavnik u zaposlen na odjelu morao predavati bar tri ili četiri različita predmeta, što na preddiplomskoj što na diplomskoj razini. Također, trebalo bi angažirati vanjske suradnike od kojih bi svaki predavao nekoliko različitih predmeta koje ne  izvode nastavnici u stalnom radnom odnosu.

Napomena 2: Bilo bi poželjno da se što veći broj kolegija s liste A i liste B izvodi na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku. U tom slučaju, i ukoliko ti kolegiji uključuju pisanje barem dva rada na stranom jeziku, studenti znanstvenog smjera koji tijekom dvogodišnjeg diplomskog studija upišu dva kolegija koja se izvode na istom stranom jeziku uopće ne bi morala uzimati odgovarajući jezik struke (English for Philosophers, Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes), već bi umjesto toga mogli odabrati bilo koji kolegij s liste A ili B. Studenti znanstvenog smjera koji upišu samo jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati II. dio odgovarajućeg stranog jezika struke, a oni koji ne upišu niti jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati oba dijela stranog jezika struke po vlastitom izboru.

Posted in filozofija, studij filozofije | 32 komentara »

 
%d bloggers like this: