Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Neobjavljeni rukopis G. E. M. Anscombe

Posted by Pavel Gregoric dana 06/01/2012

Jedan prijatelj i kolega s Instituta za filozofiju u Zagrebu studirao je u inozemstvu i imao je priliku i čast slušati Elizabeth Anscombe i njezina muža Petera Geacha, vjerojatno najslavniji bračni par analitičkih filozofa ranog razdoblja. Iako su u to doba oboje već bili prilično stari, prijatelj veli da su oboje bili vrlo lucidni i zanimljivi predavači.

Elizabeth Anscombe poznata je kao Wittgensteinova učenica koja je priredila nekoliko njegovih djela za tisak, uključujući znamenita Filozofska istraživanja. Bila je redovita profesorica u Oxfordu a potom i u Cambridgeu. Pisala je o filozofiji uma, logici, filozofiji jezika i etici. Bila je na glasu kao odlična polemičarka koja je opovrgnula C. S. Lewisovu kritiku naturalizma i to na toliko uvjerljiv način da se Lewis nakon toga, po predaji, okanio teologije i posvetio dječjoj književnosti.

To što je polemizirala s Lewisom, jednim od najpoznatijih teologa svog vremena, i to protiv Lewisove kritike naturalizma, moglo bi navesti na pomisao da je Anscombova branila naturalizam i, općenitije, da je bila sekularnog opredjeljnja. Ali tome nije tako. Anscombova je prigrlila katoličanstvo i često je znala javno argumentirati u prilog  kršćanskih i specifično katoličkih učenja i stavova (ovdje je jedan primjer). Mnogi su je smatrali vodećim glasom katoličke filozofije.

Rukopis koji mi je prijatelj dao nosi naslov “Twenty Opinions  Common Among Modern Anglo-American Philosophers”. U njemu Anscombova identificira dvadeset stajališta koja su uvriježena među analitičkim filozofima a koja su inkompatibilna s katoličkim naukom. Anscombova ne daje  kritiku tih stajališta, ali u zaključnom odlomku smatra da sva ta stajališta  pogrešn, i to ne samo s katoličkog gledišta. “Each of them is a philosophical error and can be argued to be such on purely philosophical grounds.”

Ni meni ni mom prijatelju nije poznato kada je rukopis napisan, ali s obzirom na to koja su stajališta izdvojena, rekao bih da je napisan negdje u sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Neka stajališta su mi iznenađujuća, neka su pomalo tendenciozno iznesena, za većinu je jasno da su i zašto su inkompatibilna s katoličkim naukom. Također, većina mi se čini posve istinitima, i to “on purely philosophical grounds”, no o svakom stajalištu mogla bi se napisati knjiga.

Sken pretipkanog rukopisa u pdf formatu može se skinuti ovdje. Pozivam na raspravu.

8 Odgovora to “Neobjavljeni rukopis G. E. M. Anscombe”

  1. Luka said

    Guglajući sam pronašao da je tekst je objavljen kao “Twenty Opinions Common Among Modern Anglo-American Philosophers”, in Persona, veritá e morale. Atti del Congresso Internazionale di Teologia Morale (Roma, 7-12 aprile 1986), Roma: Città Nuova Editrice, 1987, pp. 49-50.
    Vidi: http://www.unav.es/filosofia/jmtorralba/anscombe/G.E.M._Anscombe_Bibliography.htm

    • Hvala na informaciji. Iz navedenog bibliografskog podatka možemo zaključiti da je tekst napisan najkasnije sredinom osamdesetih.
      Bilo kako bilo, tekst je provokativan i nadam se da će izazvati raspravu na blogu.

  2. Davor Škulić said

    Meni izgleda da je Anscombe u pravu što se tiče stajališta u tekstu da su pogrešna, a možda je dobrim dijelom u pravu i u slučaju “specifično katoličkih učenja”. Posebno bih naglasio stajališta pod rednim brojevima 2, 3, 4 (ako izuzmemo stajališta nekih evolucijskih psihologa), 6, 12, 15 i 16 da su pogrešna. Inače, interesantno je da su neki od najutjecajnijih analitičkih filozofa bili predani katolici (Dummett, Geach, Anscombe). Za očekivati bi bilo pozivanje na “razum”, prosvjetiteljstvo i sličnu standardnu retoriku od strane filozofa.🙂

  3. Luka Rek said

    Na prvi pogled ono što mi je najproblematičnije kod većine stavova je to što mi nije jasno zbog čega su u sukobu s kršćanskim svjetonazorom. Također, 5. i 6. se mogu protumačiti na način da podupiru postojanje boga. Tvrdnja da se radi o pogreškama u nekom filozofskom/logičkom smislu dosta je provokativna i bilo bi lijepo da se taj zaključni stav išao malo obrazložiti

    • Davor Škulić said

      U sukobu su s kršćanskim svjetonazorom jer primjerice 2. omogućava eutanaziju i abortus (a vjerojatno i čedomorstvo :)). Za 5. vrijedi isto. Pod 6. je riječ o nekoj vrsti univerzalizma, a bit je “derived, if from anything, from rationality”. Dakle, riječ je o pokušaju izvođenja normi ili pravila iz “racionalnosti”, a ne iz svete knjige ili autoriteta. Dakako, to se u sekularnim varijantama opet svodi na autoritet premda sekularisti često vole misliti da su nešto posebno racionalni i da deduciraju norme iz razuma.

      • Luka Rek said

        No upravo to mi se čini kao puno uvjerljiviji argument (da se norme deduciraju iz razuma, a ne iz svetih spisa). Ako je bog sve stvorio, onda je i svim ljudima podario razum. Tako da, iako smo toliko različiti zbog svojih bioloških karakteristika i okruženja, razum je ono što nam svima omogućava da spoznamo boga (lupam sada, ali to bi mogao biti dobar argument za teiste, a i filozofi su ga spominjali često). Istu stvar vidim i u autonomnosti etike jer, ako je neovisna od iskustva to bi trebalo ići u prilog bogu, ako je uistinu onaj koji nam je podario sve to što nam je svima (ljudima) zajedničko.

        • Davor Škulić said

          Ako nam razum omogućava da “spoznamo boga”, to ne povlači da je i dovoljan uvjet za to, nego samo nužan. Nije mi jasno kako autonomnost etike ide “u prilog bogu”. Što, podario nam je nešto svima zajedničko pa je etika autonomna? Ne vidim kako funkcionira taj argument. Ako je autonomna, onda se mogu jednoga dana okupiti ljudi poput Petera Singera, ali nešto utjecajniji, i dogovoriti da je čedomorstvo dozvoljeno i pokrenuti kampanju kako svi koji se ne slažu mrze žene i ubaciti još pokoju popularnu frazu o “pravu na izbor” i individualnosti ili neki slični slogan da uzbude progresivce i lib… Ne želite valjda reći da je takav stav o čedomorstvu kršćanski? Ako ne želite, onda morate priznati da autonomnost ne ide “u prilog bogu”.

  4. Ksenija said

    Autonomnost u smislu moralnog zakona gdje bog nastupa kao moralni zakon

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: