Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Citiranost autora u humanistici

Posted by Joško Žanić dana 20/12/2011

Evo zanimljivih podataka na koje sam nedavno naišao:

Data provided by Thomson Reuters’ ISI Web of Science, 2007

Field Citations to books in 2007

Michel Foucault (1926-1984) Philosophy, sociology, criticism2,521
Pierre Bourdieu (1930-2002) Sociology2,465
Jacques Derrida (1930-2004) Philosophy1,874
Albert Bandura (1925- ) Psychology1,536
Anthony Giddens (1938- ) Sociology1,303
Erving Goffman (1922-1982) Sociology1,066
Jurgen Habermas (1929- ) Philosophy, sociology1,049
Max Weber (1864-1920) Sociology971
Judith Butler (1956- ) Philosophy960
Bruno Latour (1947- ) Sociology, anthropology944
Sigmund Freud (1856-1939) Psychoanalysis903
Gilles Deleuze (1925-1995) Philosophy897
Immanuel Kant (1724-1804) Philosophy882
Martin Heidegger (1889-1976) Philosophy874
Noam Chomsky (1928- ) Linguistics, philosophy812
Ulrich Beck (1944- ) Sociology733
Jean Piaget (1896-1980) Philosophy725
David Harvey (1935- ) Geography723
John Rawls (1921-2002) Philosophy708
Geert Hofstede (1928- ) Cultural studies700
Edward W. Said (1935-2003) Criticism694
Emile Durkheim (1858-1917) Sociology662
Roland Barthes (1915-1980) Criticism, philosophy631
Clifford Geertz (1926-2006) Anthropology596
Hannah Arendt (1906-1975) Political theory593
Walter Benjamin (1892-1940) Criticism, philosophy583
Henri Tajfel (1919-1982) Social psychology583
Ludwig Wittgenstein (1889-1951) Philosophy583
Barney G. Glaser (1930- ) Sociology577
George Lakoff (1941- ) Linguistics577
John Dewey (1859-1952) Philosophy, psychology, education575
Benedict Anderson (1936- ) International studies573
Emmanuel Levinas (1906-1995) Philosophy566
Jacques Lacan (1901-1981) Psychoanalysis, philosophy, criticism526
Thomas S. Kuhn (1922-1996) History and philosophy of science519
Karl Marx (1818-1883) Political theory, economics, sociology501
Friedrich Nietzsche (1844-1900) Philosophy501

Thomson Reuters recently collected citations from the journal literature
it indexed in 2007 to books and their authors. In the sciences, the
journal is the main vehicle for scholarly communication, whereas in the
social sciences and especially in the arts and humanities, the book holds
a more important position in conveying and influencing research. The
table above lists those authors whose books, collectively, were cited 500
or more times in 2007. While representing a somewhat rough summary, these
results provide some insight into the current trends in research in the
social sciences and humanities: the listed authors serve as symbols for
their ideas and approaches. What this says of modern scholarship is for
the reader to decide – and it is imagined that judgments will vary from
admiration to despair, depending on one’s view. Nineteenth- and early
20th-century authors, such as Weber, Freud, Durkheim, Wittgenstein,
Dewey, Marx and Nietzsche, will likely elicit little surprise. Kant, too,
the only representative of the 18th century, is expected. The youngest
author, Judith Butler (born in 1956), specialises in feminist studies,
queer theory, postmodernism and post-structuralism. But the most telling
indicator of current trends is the high ranking of three French scholars
born between the two world wars – Foucault, Derrida and Deleuze. Their
influence has recently been surveyed in François Cusset’s French Theory:
How Foucault, Derrida, Deleuze, & Co. Transformed the Intellectual Life
of the United States, Jeff Fort (translator), University of Minnesota
Press, 2008.

Trebaju li analitički orijentirani filozofi očajavati?

2 Odgovora to “Citiranost autora u humanistici”

  1. Ne, mislim da analtički filozofi ne trebaju očajavati. Evo zašto. Prvo, uzeti su u obzir indeksirani časopisi iz svih društvenih i humanističkih znanosti, dakle, časopisi iz komparativne književnosti, gender studies, women studies, queer studies, media studies, postcolonial studies, sociologije, antropologije itd. Nema sumnje da na te discipline popisani autori utječu mnogo snažnije nego dosadni analitički filozofi. To nije razlog za zabrinutost (a možda je čak razlog i za zadovoljstvo). Drugo, uzeti su u obzir citati samo knjiga autora iz društveno-humanističkih znanosti, a većini analitičkih filozofa ipak su glavno sredstvo komuniciranja rezultata znanstveni časopisi, a ne monografije. Treće, uzeti su u obzir indeksirani časopisi iz spomenutih disciplina u samo jednoj godini (2007.), dok bi statistika u dužem periodu vjerojatno dala prilično različite podatke. Četvrto, u statistiku nisu uključeni citati iz monografija i zbirki članaka, gdje bi se zasigurno zatekli brojni citati i reference koji bi mogli promijeniti rezultate. Peto, u statistiku nisu uključeni znanstveni časopisi koji nisu obuhvaćeni bazama podataka tvrtke Thomson Reuters, a takavih je poprilično, uključujući i neke vodeće časopise. Na primjer Oxford Studies in Ancient Philosophy ili Ancient Philosophy ili Apeiron nisu obuhvaćeni njihovim bazama, da navedem neke od vodećih časopisa za istraživanje antičke filozofije.
    Dakle, podaci koje nam Joško izlaže u postu odista pokazuju neke trendove, ali trendove koji se analitičkih filozofa ne tiču odviše.
    Pitam se kako bi izgledali rezultati ankete provdene među anglo-američkim filozofima u kojoj bi jedno od pitanja glasilo:
    “Što biste dali da imate više citata od Judith Butler?
    (a) Dao bih otkaz na svom odjelu za filozofiju.
    (b) Dao bih si vremena da razmislim o odabiru svoje struke.
    (c) Dao bih sve, jer je analitička filozofija ionako šuplja.”

    • Mene su rezultati dosta iznenadili, posebice, recimo, da je Deleuze citiraniji od Chomskog, a Levinas od Kuhna. Vjerojatno se radi o tome da je časopisa kojima su ovi prvi interesantni mnogo više od onih kojima su to ovi drugi – pa ipak, s obzirom na enorman impact koji su Chomsky i Kuhn imali na svoje matične i brojne druge discipline, te znanost i kulturu općenito, u to bi se moglo i sumnjati. Mislim da ne treba tražiti zadovoljstvo u tome što vodeći analitički filozofi na nekoga nisu utjecali – to bi bilo slično tome da umjetnik čiji radovi ne privlače nikakvu pažnju kaže “oni to ionako nisu u stanju razumjeti”. Isto tako, čini mi se da bi u navedenoj anketi (čije bi se pitanje moglo i preformulirati u “Što biste dali da imate više citata od najmlađe osobe na listi najcitiranijih autora u društvenim i humanističkim znanostima?”) odgovor pod c, ako bi ljudi odgovorali u privatnosti, dobio uvjerljivo najviše glasova, sa ili bez dodatka nakon “jer”.
      Ne bih se složio da se analitički filozofi razlikuju od drugih djelatnika u društvenim i humanističkim znanostima po tome da prednost daju časopisnom nad knjižnim oblikom iznošenja teza i rezultata. Naime, za većinu znanstvenika i filozofa po svoj prilici vrijedi da su objavili više članaka nego knjiga, iz očitog razloga što za ove prve obično treba manje vremena i truda. No, i u analitičkoj filozofiji očekuje se da čovjek naposljetku napiše i knjigu ili više njih (o Boghossianovoj “Fear of knowledge” govorilo se da je “long-awaited”, itd.). Naposljetku, pitanje je zašto oni vodeći autori koji jesu napisali knjige, posebice klasici poput Quinea, Kripkea, Austina, Lewisa ili Putnama (Austin je, uostalom, snažno utjecao na Butler), nisu skupili dovoljno časopisnih citata da se nađu na listi (tu je, dakako, i Davidson, specifičan po tome što su mu sve glavne knjige zbirke članaka).
      Jedna odvojena poanta: mislim da gore navedeni podaci podsjećaju kako je važno razlikovati, na konceptualnom nivou, citiranost i kvalitetu. Citiranost je direktni indikator utjecaja, a samo indirektni, statistički indikator kvalitete (u smislu da su najcitiraniji autori najčešće i među najkvalitetnijima). U svakom slučaju, ne smije biti kontradiktorno reći “To je vrlo citirano, ali je svejedno bullshit”.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: