Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Što uzrokuje promjenu godišnjih doba?

Posted by Pavel Gregoric dana 09/09/2011

Čitatelje ovog bloga mogao bi zanimati post koji sam stavio na svoj engleski blog (blogomata.wordpress.com) jer u njemu navodim jedan mali segment rezultata ankete o poznavanju temeljnih činjenica iz prirodnih znanosti koju sam proveo na Filozofskom fakultetu prošle akademske godine. Cijelovite rezultate te ankete, koju sam proveo i drugdje, iznijet ću nekom drugom prilikom.

U tom postu neke čitatelje mogao bi zanimati i jedan teoretski problem koji sam u očio kod Aristotela, koji, kao i većina anketiranih studenata, smatra da promjenu godišnjih doba uzrokuje promjena udaljenosti Zemlje od Sunca.

Iskoristit ću ovu priliku za još jednu opasku. U postu citiram odlomak iz Aristotelova spisa O nastajanju i propadanju koji se može naći u prijevodu Damira Barbarića u prvom svesku nove filozofske hrestomatije (Barbarić, D. (ur.), Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1995). Dio prevedenog odlomka koji me zaintrigirao je ovaj:

Stoga i nije prvo [kružno] prenošenje uzrok postajanja i propadanja, nego prenošenje prema enklitici sunca. U tome je naime kako ono neprekidno tako i to da se biva gibano dvama gibanjima. Jer nužno je, ako će doista uvijek biti neprekidni i postajanje i propadanje, da se nešto uvijek giba, kako im ne bi izostale promjene, a i da budu dva givanja, kako se ne bi steklo samo jedno od toga dvoga. Neprekidnosti je dakle zavijelo uzrok [kružno] premještanje svega, dok je enklitika [uzrok] prilaženja i odilaženja. Jer zbiva se da biva sad daleko, a sad opet blizu… (str. 230-231)

Ako nekome treba prijevod, naći će onaj Williamsov engleski u postu na koji upućujem. Razlog zašto citiram ovaj Barbarićev prijevod je što on na dva mjesta govori o “enklitici” sunca, što se odnosi na Aristotelov izraz “nakošeni krug” (ho loxos kyklos) kojim Aristotel redovito referira na ono što astronomi od kasne antike pa do danas nazivaju “ekliptika”. Pretpostavljam da se Barbarić pomagao nekim stranim prijevodom ili komentarom u kojemu se Aristotelov izraz prevodi kao “ekliptika”, ali budući da ne zna što je to ekliptika, došlo je do zbrke s enklitikom.

Ne tvrdim ovdje da filozof mora znati što je ekliptika, ali onaj tko prevodi i tumači Aristotelova djela, uključujući ona koja se dotiču astronomije i kozmologije, trebao bi si dati truda i naučiti što je to ekliptika. Barbarić se, izgleda, ne bi složio sa mnom. Citiram rečenicu iz Barbarićeva pogovora prijevodu XII. knjige Metafizike u hrestomatiji, vezano uz odluku da iz prijevoda ispusti veći dio 8. poglavlja te knjige, povijesno važnoga poglavlja u kojemu Aristotel daje sažeti prikaz Eudoksove, Kalipove i vlastite teorije nebeskih kretanja:

Ne vjerujemo da je mnoštvo često nevjerojatno minucioznih filoloških i astronomijskih analiza osmog poglavlja uopće zavrijedilo – filozofijski gledano – toliki napor i trud. (str. 272)

Sudeći prema ostatku Barbarićeva uvodnoga teksta u dio hrestomatije posvećen Aristotelu, “filozofijski napor i trud” ne treba ulagati u razumijevanje pojedinih pitanja i problema (enkliptike, enklitike i sl.), nego u težnju da se “samo iz cjeline” stekne “kakav-takav uvid u bit pojedinog problema i njegovo eventualno razrješenje” (str. 233). Ali kako je moguće razumjeti cjelinu ako se ne prouče detaljno pojedini problemi koji tu cjelinu čine? Dakako, u nedostatku “kakvog-takvog uvida u bit pojedinih problema samo iz cjeline“, uvijek nam preostaje patos čuđenja nad Aristotelovim “dubokim i razumijevanju ponegdje jedva dostupnim analizama” (str. 232).

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: