Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Archive for Travanj 2011.

Nova rubrika: preporuke

Posted by Joško Žanić dana 30/04/2011

U novoj rubrici Preporuke autori bloga i posjetitelji pozvani su da ukratko prezentiraju recentne knjige (i eventualno koji važan članak) koje su nedavno čitali, a za koje misle da zaslužuju pažnju. Premda naslov rubrike sugerira pozitivan stav prema prezentiranoj knjizi, od interesa su i kritički intonirani prikazi, ukoliko autor prikaza smatra da neko djelo zaslužuje anti-preporuku. Posjetitelji svoje doprinose mogu ostaviti u rubrici komentari, a autori bloga prenijet će ih u glavni dio.

Posted in Uncategorized | Leave a Comment »

Obljetnice

Posted by Pavel Gregoric dana 27/04/2011

Na današnji dan, 27. travnja 4977. godine prije naše ere, dakle prije točno 6.988 godina, stvoren je svemir. Autor ove precizne kalkulacije jedan je od velikana znanstvene revolucije, Johannes Kepler, bolje poznat po tri zakona kretanja planeta i sklonosti prema dvadesetogodišnjakinjama.

Na jučerašnji dan, 26. travnja 1711. godine, prema julijanskom kalendaru (7. svibnja 1711. prema gregorijanskom kalendaru), rođen je David Hume, škotski filozof, empirist i skeptik, koji je probudio Kanta iz dogmatskog drijemeža i time ostavio neizbrisiv trag na hrvatsku filozofiju. Njegova djela, od Rasprave o ljudskoj prirodi do Dijaloga o prirodnoj religiji, tradicionalno predstavljaju nezaobilaznu lektiru studenata filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Istoga dana, 26. travnja, ali 1889. godine, rođen je još jedan veliki filozof bez kojega bi studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio nezamisliv, a to je Ludwig Wittgenstein. Doduše, njega se može shvatiti kao prijetnju svakoj pravoj, a to će reći dubokoj i metafizički pregnantnoj filozofiji, jer je Wittgenstein bio sklon iznositi i skandalozne tvrdnje poput one da je cilj filozofije “muhi pokazati izlaz iz muholovke”, pa bi ga možda bilo bolje potpuno ignorirati. Na sreću, već prekosutra, 29. travnja, možemo proslaviti i 60-tu obljetnicu od njegove smrti.

[EDIT 29.4.2011.] Zaboravio sam spomenuti još jednu travanjsku filozofsku obljetnicu, a to je godina dana od pokretanja ovoga bloga. 40 postova, preko 1.000 komentara, više od 26.000 klikova.  Uopće nije loše, ali bilo bi još bolje kad bi se veći broj posjetitelja uključivao u rasprave ili nam pomagao da ažuriramo stranice kao što su Najave ili Fragmenti.

Posted in filozofija | 66 komentara »

Ideologija vs. biologija. Ili: zašto idemo u šoping centre?

Posted by Aleksandar Joksić dana 10/04/2011

Kako bi nedavno otvorenje šoping centra u središtu Zagreba u koji su se već počele slijevati mase moglo rezultirati nizom medijskih tekstova koji govore o kapitalističkoj ideologiji koja stvara potrošački mentalitet, ili pak do prizora napaćenog lica Branimira Bilića koji bi u Licima nacije još jednom mogao progovoriti o kolapsu vrijednosti, pa sve do uobičajenih komentara umirovljenika o tome  “kuda ovaj svijet ide” kada mladi zamjenjuju tradicionalne hramove onim kapitalističkim, čini se prigodnim prenijeti istraživanje Roba Nelissena i Marijn Meijers sa sveučilišta Tilburg iz Nizozemske koji će se objaviti u časopisu Evolution and Human Behavior.

Njihovo istraživanje potvrđuje da kod dizajnerske odjeće sam dizajn nije ono što je ljudima važno, nego prije njegova marka. Ništa novo, reći će neki, ali zanimljivi su eksperimenti koji to potvrđuju, kao i njihova objašnjenja. Oni su proučavali reakcije ispitanika na osobe koje su nosile markiranu odjeću da bi pokazali da takva odjeća uistinu donosi korist svojim nosiocima: suradnju od drugih, preporuke za posao, pa čak i mogućnost sakupljanja više novaca u slučaju traženja milostinje, a to sve funkcionira samo ako je očito da je roba markirana.

Volonterima su pokazivali slike ljudi koji su nosili istu odjeću, samo što na nekim slikama nije bilo dizajnerskog loga,  na nekima je bio istaknut luksuzni dizajnerski logo (Lacoste ili Hilfiger), dok je na nekim slikama bio dizajnerski logo koji se općenito ne smatra luksuznim. Osobe koje su nosile luksuzni dizajnerski logo bile su ocijenjene kao osobe višeg statusa i imućnije u usporedbi s druge dvije skupine „modela“.

Pokazali su da ova percepcija ima efekta i na stvarno ponašanje ljudi; npr. njihova pomoćnica bi zaustavljala ljude u šoping centrima tražeći ih da odgovore na neka anketna pitanja. Onim danima kada bi nosila džemper s dizajnerskim logom 52% ljudi bi pristalo na anketu, a onim danima kada bi nosila identični džemper bez loga samo 13% ljudi. S druge strane, kada bi volonteri gledali jedan od dva videa istog čovjeka kojeg intervjuiraju za posao, uvijek bi izabirali kao prikladniju osobu za posao onu koja je imala dizajnerski logo te bi mu čak povisili plaću za 9%. Možda će izgledati paradoksalno, ali isti učinak postoji i kod ljudi koji skupljaju milostinju; osobe koje su prosile u odjeći s istaknutim logom dobivale su više novaca od onih bez loga.

Kao što paun s najboljim repom pokupi najviše seksualnih partnerica, tako – objašnjavaju istraživači – reagiraju i ljudi u spomenutim slučajevima. Dizajnerske oznake su ovdje signali temeljne kvalitete (underlying quality) – samo ih najbolji mogu priuštiti. Da bi testirali tu hipotezu, odlučili su ispitati kako ljudi reagiraju na logo za koji znaju da nosioca nije ništa koštao. Volonteri su igrali igru društvene dileme u kojoj se obje strane mogu okoristiti ukoliko surađuju, a gdje je jedini rizik taj da igrač može biti iskorišten. Svakom volonteru su dane 2 funte u kovanicama od po 10 centi i rečeno im je da mogu prenijeti koliko god žele novaca partneru kojeg nisu mogli vidjeti te da će se taj preneseni iznos, koliko god velik on bio, udvostručiti. Kada bi oba partnera prenijeli sav svoj novac, svatko od njih imao  bi 4 funte. Međutim, budući da ne postoji jamstvo da će njihov nevidljivi partner uzvratiti s novcem, svi igrači su bili skloniji da zaštite svoj novac i tako su davali samo određeni dio novca. Kada su igračima prikazali sliku njihovog partnera s markiranom odjećom, igrači bi na njega prenosili 36% više nego kada ista osoba ne bi bila markirana. No, kada im je rečeno da njihov partner nosi odjeću koju su mu dali eksperimentatori, logo više nije imao nikakav učinak na to koliko će mu novca prenijeti. Drugim riječima, odjeća više nije bila percipirana kao iskren signal.

Za razliku od paunovog repa čiju ljepota paun ne može simulirati, ljudi mogu kupiti krivotvorenu markiranu robu, ili pak dobiti markiranu robu bez utroška energije. Pretpostavka je, dakle, da mehanizam za procjenjivanje statusa funkcionira loše kod ljudi; mehanizam koji je evoluirao da procjenjuje biološke značajke  ne može se lako nositi s artefaktima:

Ako je jedina stvar koju morate procijeniti kvaliteta repa, evolucija će naginjati tome da vas učini dobrim u tome. S druge strane, artefakti su toliko varijabilni da je vjerojatno da će mentalni prečaci biti uključeni. Ako se svi slože da nešto ima visoki status, onda će ga imati. No taj sporazum će često prenijeti status sa same stvari na marku.

Ovakva istraživanja spadaju u sve brojniju literaturu o evolucijskim izvorima našeg društvenog ponašanja i naših svakodnevnih socijalnih strategija. Iako je istina da kapitalizam pogoduje nicanju šoping centara, ideja da je kapitalistička ideologija glavni motiv odlaska u šoping centar, tj. da ona stvara želje, u najmanju ruku je upitna (npr. po Žižeku ideologija vam ne daje ono što želite; ona vam govori što da želite). Zagovornici modularnosti uma bi ovdje bili skloni govoriti o modulu (da, opet ta riječ)  za “socijalni status” – modulu zaduženog za generiranje želja za stvarima za koje je vjerojatno da će povećati status osobe, ili njene rodbine, u određenim kulturnim i društvenim okolnostima u kojima osoba prebiva. (Usput, kako će se ove želje manifestirati u djelovanju ovisi o agentovim vjerovanjima i njegovim drugim željama, tako da ovdje nema govora o genetskom determinizmu.)

Postoje brojna mjesta gdje ovakav tip objašnjenja predstavlja ozbiljnu alternativu objašnjenjima tzv. standardnog modela društvenih znanosti i mnoge hipoteze iz ovog potonjeg modela počele su gubiti svoju plauzbilnost s javljanjem sociobiologije i evolucijske psihologije. Primjerice, vjerojatno ste čuli za ideju da je (seksualna) ljubomora muškaraca prema njihovim partnericama neki oblik robnog fetišizma, dakle izum modernih vremena. U kapitalističkim društvima – the story goes – ljudski odnosi sve više nalikuju odnosima među stvarima (novcu i robi) pa tako i muškarci počinju reificirati žene i doživljavati ih kao objekte. Hence ljubomora.

Alternativno objašnjenje bi polazilo od Triversove teorije roditeljskog ulaganja. Ukratko: organizmi koji sustavno nude roditeljsku skrb potomstvu koje nije njihovo vjerojatno će izumrijeti te budući da očevi nikada sa 100 postotnom sigurnošću ne mogu biti sigurni da je potomstvo doista njihovo, postojat će selektivni pritisak za psihološkim mehanizmom koji će povećati vjerojatnost da je njihova skrb usmjerena prema potomstvu koje doista jest njihovo. Hence ljubomora.

Ovaj post bi mogao biti o mnogo toga. O eksplanatornom rivalitetu ideologija vs. biologija (drugi način da se izrazi nature-nurture debata), ili o slaboj zastupljenosti evolucijski inspiriranih društvenih znanosti na društveno-humanističkim fakultetima te o mogućim uzrocima takve zastupljenosti (akademski teritorijalizam, animozitet nastavnika prema mijenjanju vlastitih radnih navika, ideologija itd. ?) A mogao bi biti i o ljudima koji se lako daju impresionirati lošim stvarima te uzvikivati ‘Kuda ovaj svijet ide!?’

Što se tiče ovog zadnjeg, neki dan mi se prijatelj požalio da mu je netko pokušao provaliti u  auto te se, naravno, zapitao gdje ovaj svijet ide. Moj odgovor bi se nekima mogao učiniti “ciničan” (jer, valjda, mislim da je ovo najbolji od svih mogućih svjetova), no u slučaju krađe auta, čini mi se da bi odgovor trebao biti: “nabolje”. Jer u srednjem vijeku bi mu pokušali ukrasti magarca i vjerojatno bi u tome i uspjeli.

Posted in biologija, evolucija, filozofija | Označeno: , | 284 komentara »

Nova rubrika: Fragmenti

Posted by Pavel Gregoric dana 05/04/2011

Ako imate neku kratku filozofsku misao ili ideju, ako pročitate neku poticajnu rečenicu ili odlomak, nešto što nemate vremena komentirati naširoko u postu ali ipak želilte sačuvati i podijeliti, s kratkim osvrtom ili bez njega, učinite to u rubrici Fragmenti na ovom blogu.

Predlažem da se nove crtice bilježe povrh starih, s datumom i eventualno inicijalom autora.

Posjetitelji bloga mogu to učiniti u prozoru za komentare uz rubriku Fragmenti, pa će netko od urednika to prebaciti u glavni tekst.

Posted in Uncategorized | 1 Comment »

Zanima li vas karijera u filozofiji? Dobro promislite.

Posted by Matko Gjurašin dana 03/04/2011

Michael Huemer, profesor na odsjeku filozofije sveučilišta Colorado, napravio je odličan ČPP za one koji razmišljaju o doktoratu iz filozofije. Trezveno i bez mnogo pompe, opisuje kako akademska filozofija djeluje i što se može očekivati od nje kada u nju jednom uđete. Za sve nadobudne (i potencijalne) studente filozofije obavezno čitanje.

Posted in analitička, filozofija, studij filozofije | Označeno: , , , , | 2 komentara »

 
%d bloggers like this: