Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Prijedlozi kolegija

Posted by Pavel Gregoric dana 07/12/2010

Ovaj post ima dva cilja: (1) ispitati što oni koji prate ovaj blog misle o kolegijima koje sam koncipirao i koje bih u dogledno vrijeme htio ponuditi, te (2) omogućiti onima koji prate ovaj blog, sadašnjim i bivšim studentima, da sugeriraju kakve bi kolegije htjeli slušati, na koje teme, s kojom literaturom, kako koncipirane i izvođene.

Ad (1). Koncem 2009. Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za izvođenje jednosemestralnog nastavnog predmeta na preddiplomskom/diplomskom studiju na stranom jeziku u ljetnom ili zimskom semestru u akademskoj godini 2010/11. s jednakim pravom upisa domaćih i stranih studenata. Prijedlog, odnosno syllabus kolegija trebalo je predati do 5. veljače 2010. godine. U tu svrhu ja sam koncipirao dva kolegija, jedan  iz antičke filozofije uma i jedan iz povijesti kozmologije, a na natječaj sam poslao prijedlog samo prvoga kolegija.
(Budući da ishod natječaja na Filozofskom fakultetu nije bio poznat do konca lipnja 2010. godine, te da način provedbe natječaja nije bio transparentan, ja sam odlučio povući svoj prijedlog i ne izvoditi kolegij na stranom jeziku ove godine. Ovo je suputno objašnjenje kako je došlo do koncipiranja tih kolegija, zašto su oni na engleskom jeziku i zašto neće biti izvođeni ove godine.)
Dakle, ovdje su syllabi tih dvaju kolegija: (i) Ancient Philosophy of Mind i (ii) A Brief History Cosmology.

Nadalje, (iii) planirao sam ponuditi seminar o Davidu Humeu i njegovom tekstu An Enquiry concerning Human Understanding koji je preveden i na hrvatski jezik (Istraživanje o ljudskom razumu, preveo Ivo Vidan, Naprijed, Zagreb, 1988).

Najzad, (iv) okvirno sam dogovorio s kolegom teologom dr. sc. Ivicom Ragužem sa Sveučilišta u Osijeku da iduće akademske godine ponudimo seminar na kojemu bismo zajedno čitali neki tekst važan za povijest filozofije i teologije i komentirali ga, on s teološko-vjerskog aspekta a ja s filozofsko-ateističkog. Među prijedlozima teksta koji bismo čitali nalaze se Augustinova rasprava O slobodi volje i odabrani dijelovi Summe Tome Akvinca, uključujući onaj u kojemu se izlažu tzv. quinque via (pet dokaza za postojanje Boga).

Eto, volio bih čuti mišljenje o ova četiri prijedloga, ili bar nekima od njih.

Ad (2). Zanimalo bi me kakve bi kolegije oni koji prate ovaj blog, naročito studenti, htjeli pohađati. Koje bi ih teme, autori i tekstovi zanimali, te kako bi htjeli da ti kolegiji izgledaju.

Iako je ovo svrha ovog pitanja ispitivanje javnog mnijenja i raspoloženja, bez ikakve obveze, nije isključeno da eventualni prijedlozi posluže kao poticaj za osmišljavanje kolegija u budućnosti.

14 Odgovora to “Prijedlozi kolegija”

  1. Marko Kučan said

    Glasujem (glasujem?) za Humea ili kozmologiju – nisam izbjegao appeal epistemologije i metafizike u oba slučaja. Nemam neke konstruktivne prijedloge što se same koncepcije tiče jer imam dobra iskustva s vašim kolegijima (if it ain’t broken, don’t fix it). Uostalom, nema neke šanse da ću na faksu čuti išta od empirizma, a kamoli filozofiju i kozmologiju.
    Intrigantne teme – u syllabusu spomenut problem indukcije, vjerovanje, kauzalnost i navika kod Humea, a kod kozmologije Aristotel-Newton-Einstein linija obrata u koncipiranju vremena i prostora su prve stvari koje su mi upale u oči.
    Ne bih imao nikakav problem ni antičkom filozofijom uma, niti s teološko-ateističkom raspravom (Augustin mi je jako drag), ali o prije spomenute dvije teme nije bilo ni riječi na odsjeku (osim u sljedećoj liniji razmišljanja: “dakle Hume, on je probudio Kanta iz dogmatskog drijemeža, dakle Kant…” itd.).

  2. Pozdravljam kolegij o Humeu. Htio bih da ima više kolegija o ranoj modernoj filozofiji, mojem najomiljenijem filozofskom razdoblju. Kolegij u suradnji sa g. Ragužem ima potencijal da bude zanimljiv; samo je problem podjela aspekata. Gleda se sa teološkog ili filozofskog stajališta. Potencijalni kolegiji koji bi me zanimali bi bili oni koji su povezani sa analitičkom filozofijom.

  3. Podržavam kolegije. Posebno bi me zanimalo kako će ići vjerničko-nevjernički dijalog🙂
    Izvođenje kolegija na stranom jeziku na Odsjeku je, bojim se, najvećim dijelom nemoguća misija, budući da dobar dio profesora vjerojatno ne bi pristao predavati na engleskome, a to je pak jedini jezik na kojem bi većina studenata bila u stanju pratiti nastavu. S druge strane, mislim da nema prevelike opasnosti da iznenada navali hrpa stranih studenata, zbog kojih bi održavanje nastave na stranom jeziku bilo nužno.
    Inače je problematična tendencija Odsjeka da izolira studente od dominantne paradigme suvremene filozofije. To što je neka paradigma dominantna ne znači da je po svemu najbolja, ili da je isključivo vlastitim zaslugama to postala, ili da treba kupiti sve elemente njezine ideologije. Pa ipak, studente se mora informirati o releventnim kretanjima, a ne voditi uzaludnu bitku protiv suvremene stvarnosti. Problem postoji, rekao bih, i na Odsjeku za lingvistiku, gdje je generativna gramatika daleko premalo zastupljena s obzirom na utjecaj koji ima u suvremenoj lingvistici. Ona bi morala biti sine qua non lingvističkog obrazovanja, a ne nešto “za one koji žele znati više”.
    Što se ustroja kolegija tiče, možda bi trebalo napustiti distinkciju između predavanja i seminara, te imati naprosto “courses” interaktivne naravi. Onda studenti imaju dojam da su “opet u školi” (jer dobiju doma za radit’), ali Amerikanci poznaju samo takav oblik rada, a na Harvardu nisam čuo da se žale da ih se zakida, zaglupljuje ili im se ne daje dovoljno prostora za samorazvoj.

    • Matko Gjurašin said

      Problem postoji, rekao bih, i na Odsjeku za lingvistiku, gdje je generativna gramatika daleko premalo zastupljena s obzirom na utjecaj koji ima u suvremenoj lingvistici. Ona bi morala biti sine qua non lingvističkog obrazovanja, a ne nešto “za one koji žele znati više”.

      Vi ste druga osoba na koju sam naišao u mojem već petogodišnjem studiju koja je to rekla.🙂

    • Što se tiče nastave na stranim jezicima, ona je dobra i za nastavnike i za studente, čak i ako nema nijednog stranog studenta zbog kojega bi takva nastava bila nužna. A dobra je zbog uvježbavanja stranog jezika struke, što je nastavnicima korisno za izlaganja na međunarodnim konferencijama i za objavljivanje u međunarodnim časopisima, a studentima radi stjecanja dodatnih kompetencija.

      Što se ustroja kolegija tiče, možda bi trebalo napustiti distinkciju između predavanja i seminara, te imati naprosto “courses” interaktivne naravi.

      Slažem se. Međutim, kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje puno nastavno opterećenje u godini dana određeno je norma satima, primjerice za osobe u znanstveno-nastavnim zvanjima ono iznosi 300 norma sati, pri čemu se jedan školski sat predavanja računa kao 2 norma sata na preddiplomskoj i 3 norma sata na poslijediplomskoj nastavi, a jedan školski sat seminara i na preddiplomskoj i na poslijediplomskoj nastavi kao 1,5 norma sat. E sad, ako pretpostavimo da bi kolegij koji kombinira elemente predavanja s interaktivnim elementima seminarske nastave bio zahtjevniji za nastavnika od predavanja, a prema postojećem ugovoru takav kolegij ne može biti normiran više nego kao predavanje, javio bi se problem: zašto raditi više za istu plaću?

      ali Amerikanci poznaju samo takav oblik rada, a na Harvardu nisam čuo da se žale da ih se zakida, zaglupljuje ili im se ne daje dovoljno prostora za samorazvoj.

      Zašto mislite da su Amerikanci i Harvard uopće mjerodavni?

  4. Ivan Bedalov said

    Kada bi bilo moguće odslušati sve kolegije moram reći da ne bih niti jedan propustio stoga pozdravljam svaki od navedenih.
    No, nisam za sve jednako zainteresiran, kolegij ”Ancient philosophy of mind” bio bi mi to zanimljiviji ukoliko bi bio doveden u vezu sa modernim teorijama o umu i psihologijom, kolegij o Humeu također. Predavanja iz povijesti kozmologije najviše bi me interesirala stoga na njih nemam što nadodati.
    Moram izraziti iskreno mišljenje da sam pomalo skeptičan u vezi kolegija koji bi uključivao rasprave sa vjersko-teološkog i ateističko-filozofskog stajališta i to radi mnoštva studenata željnih da izraze svoje mišljenje. Bez obzira na poznavanje tekstova koji bi se komentirali svatko ima svoje mišljenje o nadnaravnom i htjet će ga podijeliti s drugima i tako će jedan komentar povlačiti drugi. Tema je sama po sebi jako zanimljiva te je moje mišljenje da ukoliko se rasprava uspije održati unutar okvira filozofskih tekstova koji se čitaju kolegij će biti odličan. Javne rasprave su rijetke te mislim da će svatko uživati u raspravi ili razgovoru dvaju profesora.

    • Hvala na komentaru.

      Jedino što mogu reći je da ne mislim da “mnoštvo studenata željnih da izraze svoje mišlenje” ikad može biti problem ili razlog za skepsu u vezi uspjeha nekog kolegija. Ali, u redu, vjerojatno treba biti spreman na veći broj intervencija kako bi se rasprava na seminaru koji se bavi odnosom vjere i razuma, o čemu gotovo svi imaju nekakvo mišljenje, zadržala u prikladnim gabaritima.

  5. Luka Rek said

    Svi prijedlozi mi zvuče krajnje zanimljivo. Također sam pogledao syllabus od Ancienz Philosophy of Mind i nisam našao ništa što bih izbacio ili dodao. Također bih volio vidjeti neke seminare iz antičke filozofije koji se bave više pojedinačnim filozofima ili školama, naročito vezano uz stoike i epikurejce. Također mislim da bi bilo veoma korisno (a također i nešto “originalno” pošto nema nečega sličnog na filozofskom odsjeku) napraviti nekakav kolegij koji bi predstavljao uvod u analitičku filozofiju. Nisam mislio nešto u stilu povijesnog pregleda ili pregleda najzanimljivijih tema već više kao metodološki predmet u stilu Akademskog Pisanja s time da bi taj kolegij imao uži opseg od gorespomenutog Akademskog pisanja i koji bi zahtijevao veću dozu stručnosti.
    Ne znam sad točno više kako sam ja to zamislio no mislio sam na teme tipa razlikovanje kontinentalne i analitičke filozofije, zatim razlikovanje analitičke filozofije i radova unutar prirodnih znanosti, općenito stil jedne takve vrste stručnog rada. Ono najbitnije, mislim da bi takav kolegij trebao služiti razvijanju studentove sposobnosti kritičkog mišljenja i to na način da se preko zadaća provjerava sposobnost studentovog razumijevanja logičke strukture teksta, uočavanja logičkih pogrešaka i argumentacijskih strategija. Svjestan sam da je sve navedeno već inkorporirano u sadržaj kolegija Akademsko Pisanje, no htio bih imati konkretnu priliku, na primjer, napraviti kostur jednog rada i u konkretnom slučaju vidjeti kako bi izgledalo napisati neki kraći stručni članak u vidu analitičke filozofije. Hoću reći da mi je teško napisati članak s kojim niti ne znam što bih, a niti ne znam kome bih ga dao na kritiku. Kada bi takvo nešto bilo sastavni dio kolegija ja bih od toga imao veliku korist, a nadam se da bi i drugi kolege filozofi imali interes za to.

    • Hvala na vašem komentaru i prijedlogu. U njemu uočavam dvije smjernice.

      Jedna smjernica ide u smjeru intenziviranja onih elemenata kolegija “Akademsko pisanje” koji se tiču logičke strukture i argumentacije. U kurikulumima humanističkih znanosti na nekim istaknutim sveučilištima u inozemstvu to se obrađuje kolegijem na prvoj godini koji obično nosi naslov “Kritičko mišljenje”. Primjer udžbenika za takav kolegij bio bi Lewis Vaughn, “The Power of Critical Thinking” ili Douglas Walton “Fundamentals of Critical Argumentation”. Smatram da bi takav kolegij bio osobito koristan u našim humanističkim kurikulumima, budući da srednje škole slabo pripremaju studente za tu vrstu angažmana, a višestruko korisne sposobnosti koje bi studenti stekli u konačnici bi doprinijele njihovoj upošljivosti. Također, taj kolegij predstavljao bi dobru kombinaciju s kolegijem “Akademsko pisanje” jer bi omogućio rasterećenje ovog potonjeg i veću usmjerenost na formalne elemente akademskog pisma. Ta dva kolegija mogli bi činiti okosnicu jednog modula.

      Druga i odjelita smjernica tiče se kolegija koji bi bio usmjeren na metodu analitičke filozofije, pri čemu bi jedan od elemenata mogao biti kontrast spram kontinentalne filozofije, a vjerojatno i drugih tipova akademskih diskursa. Možda takav kolegij ne bi bio nužan kad bi postojao dobro osmišljen i izvođen kolegij “Kritičko mišljenje”, pa bih radije zastupao neki opći uvod u analitičku filozofiju, njenu povijest, pravce, osnovne probleme i metode, postignuća i granice.

      No na Odsjeku za filozofiju prevladava mišljenje da nema potrebe za takvim kolegijima, čak niti za “Akademskim pisanjem”. Naime, usprkos vrlo dobrim ocjenama u studentskim anketama i sugestiji studentskih predstavnika u Vijeću odsjeka da bi taj kolegij trebao biti obvezatan za sve studente prve godine filozofije, a ne samo za studente prve godine jednopredmetnog studija filozofije, u revidiranom programu koji je startao ove akademske godine taj kolegij učinjen je izbornim, dakle kolegijem koji student tijekom svog studija uopće ne mora upisati.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: