Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Odlazak jedne generacije i pogled u budućnost

Posted by Matko Gjurašin dana 04/10/2010

Nedavno sam na blogu Briana Leitera pročitao spisak akademskih filozofa koji uskoro odlaze u mirovinu. Leiter je objavio spisak kao informaciju studentima filozofije koji, imajući u obzir koji se renomirani filozof nalazi na određenom odsjeku, odabiru filozofske odsjeke prema svojoj željenoj specijalizaciji za neku filozofsku podgranu.

Ali to nije razlog zašto sam na ovo htio svratiti pozornost.  Na tom spisku, uočio sam imena kao što su Jerry Fodor, Alasadair MacIntyre, Alvin Plantinga, John Earman i bračni par Paul i Patricia Churchland. Neki od ovih navedenih su iznimno utjecali na suvremenu filozofiju; štoviše, teško je zamisliti kako bi suvremeni filozofski krajolik izgledao bez njihovih doprinosa. Sada, kada ta generacija filozofa odlazi, pitanje je: što možemo očekivati od mlađih, još aktivnih, generacija, čiji rad jednim dijelom izvire iz inovacija danih od te starije generacije? Hoće li nastaviti putem koji su zacrtali njihovi prethodnici, ili će naslijeđene kategorije biti promijenjene ili potpuno odbačene?

Ukratko rečeno: kako će izgledati filozofija za desetak do dvadesetak godina? Kakva je budućnost filozofije? Što možemo od nje očekivati?

7 Odgovora to “Odlazak jedne generacije i pogled u budućnost”

  1. Ukratko rečeno: kako će izgledati filozofija za desetak do dvadesetak godina? Kakva je budućnost filozofije? Što možemo od nje očekivati?

    Odnose li se ova pitanje samo na filozofsku scenu preko Atlantika, ili i na filozofsku scenu na starom kontinentu, a možda i na onu u Hrvatskoj?

    Inače, Hawking i Mlodinow u novoj knjizi The Grand Design, na prvoj stranici pišu:

    How can we understand the world in which we find ourselves? How does the universe behave? What is the nature of reality? Where did all this come from? Did the universe need a creator? Most of us do not spend most of our time worrying about these questions, but almost all of us worry about them some of the time.
    Traditionally these are questions for philosophy, but philosophy is dead. Philosophy has not kept up with modern developments in science, particularly physics.

    Naravno, Hawking u knjizi operira specifičnim, rekao bih antikvarnim, poimanjem filozofije u kojemu bi se danas rijetko koji filozof upoznat sa suvremenom filozofijom prepoznao. (Više o tome uskoro u prilogu o Hawkingovoj novoj knjizi…)

    • Odnose li se ova pitanje samo na filozofsku scenu preko Atlantika, ili i na filozofsku scenu na starom kontinentu, a možda i na onu u Hrvatskoj?

      Imao sam anglo-američku filozofiju na umu, bez obzira na kojem se geografskom položaju ona prakticirala.

  2. Aleksandar Joksić said

    Netko bi čitajući ovaj post mogao steći dojam da su navedeni filozofi nedavno preminuli, a ne jednostavno otišli u mirovinu.😀
    Kažem to jer mislim da nije nužno već govoriti o ‘odlasku’ jedne generacije. Filozofi poput Dummetta, Putnama, Searlea itd. su puno stariji od pojedinih navedenih imena, ali su svejedno aktivni i objavljuju, pa slično možemo očekivati i od spomenutih; oni će i dalje nastaviti utjecati na filozofiju radovima koji tek dolaze.
    To je dio odgovora na pitanje što možemo očekivati od filozofije u narednih desetak godina. Što možemo očekivati od filozofije nakon toga? Na spomenutom Leiterovom blogu sam nedavno pročitao nešto sa čim se slažem, a obzirom na medij na kojemu tu komuniciramo, možda ne bi bilo loše to ponuditi kao odgovor na pitanje što možemo očekivati od filozofije: all philosophy will soon be blogged. Tu bih još dodao i forum kao oblik komunikacije, a već postoje forumi na kojima sudjeluju poznati filozofi. Blogovi i forumi će ubrzati tempo filozofske produkcije, uštediti novac i općenito podići kvalitetu komunikacije. To se, doduše, vjerojatno neće svidjeti osobama poput Rortya koji zamišljaju filozofa kao ‘asistenta pjesniku’ budući da se metoda fiskinga (popularna na blogovima/forumima) doima prilično neromantično.

    • Filozofi poput Dummetta, Putnama, Searlea itd. su puno stariji od pojedinih navedenih imena, ali su svejedno aktivni i objavljuju

      Zadnji put kad sam sreo Dummetta, u parku njegova New Collegea u Oxfordu, rekao mi je da više nije aktivan i da “filozofiju prati samo u novinama”. Bilo je to u ljeto 2005. godine.

      Iako je točno da mnogi po odlasku u mirovinu i dalje objavljuju, u pravilu više ne idu toliko po konferencijama, drže sve manje predavanja, imaju znatno manje kontakata sa studentima i s institucijskom administracijom. Ne može se aktivnost svoditi samo na objavljivanje.

  3. Još jedan poznati filozof koji je nedavno otišao u mirovinu je Prof. Wolfgang Künne sa Sveučilišta u Hamburgu. Isprva velika nada njemačke kontinentalne tradicije, a nakon odlaska u Oxford i suradnje s Peterom Strawsonom preobraćenik na analitičku tradiciju. Danas jedno od najvažnijih imena filozofije jezika u Njemačkoj.

    • Njegova knjiga “Conceptions of Truth” (OUP 2003) je izvrsna i smatra se najautoritativnijim suvremenim prikazom teorija istinitosti. No, ne bih rekao da se radi o originalnom misliocu. Čini mi se da Njemačka danas generalno loše stoji kad je riječ o originalnim misliocima, dakle takvima koji bi predlagali vlastite koncepcije s nekom težinom. Francuzi imaju takve ljude i na kontinentalnoj (npr. Badiou) i na analitičkoj (npr. Recanati) strani, ali Nijemci, izgleda, ne. Tako da danas u filozofiji neupitno vodi anglosaksonski svijet, na drugom mjestu su Francuzi (Badiou, doduše, tvrdi da u Francuskoj ima više filozofa nego bilo gdje drugdje – but that’s Badiou), a Nijemci se šlepaju na trećem mjestu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: