Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Izvješće Europske komisije o javnoj predodžbi znanosti i tehnologije

Posted by Aleksandar Joksić dana 22/06/2010

Na postu o Žižeku je, među ostalim, bilo govora i o javnoj percepciji znanosti i znanstvenika, o očekivanju javnosti od znanstvenika i njihovom (ne)povjerenju u iste pa će možda neke zanimati novo istraživanje koje je objavila Europska komisija, a koje pokriva neke od ovih tema.

Što se tiče slike javnosti o znanosti i tehnologiji, ispostavlja se da većina Europljana (58%) ne vjeruje da znanstvenici govore istinu u vezi kontroverznih znanstvenih i tehnoloških pitanja, prije svega zato što sve više i više ovise o novcu iz industrije. S time povezano, postoji također većinsko uvjerenje (50%) da privatno financiranje znanstvenih i tehnoloških istraživanja ograničava našu sposobnost potpunog razumijevanja stvari. Nadalje, 47 % Europljana smatra da su se znanstvenici previše specijalizirali i da im nedostaje šira perspektiva na probleme, a većina vjeruje da su današnji problemi toliko kompleksni da ih znanstvenici više ne mogu ni razumjeti. Od toga, Hrvati se među ostalim narodima posebno izdvajaju po tome što ih više nego druge muči to da privatno financiranje ograničava našu sposobnost potpunijeg razumijevanja svijeta (čak 61%), kao i po nepovjerenju u znanstvenike jer ovise sve više o novcu iz industrije (67%). 53 % Europljana i 62% Hrvata misli da su, zbog moći koje im priskrbljuje znanje, znanstvenici sve opasniji. Većina Europe i 72% Hrvatske vjeruje da znanost i tehnologija mogu naštetiti moralu (“moral sense”) ljudi.

No nije sve tako crno kako se čini. Rezultate koje sam izdvojio su uglavnom selektirani cherry picking metodom. Postoje i pozitivni trendovi; npr. oko 80% Europljana je zainteresirano za znanstvena otkrića i velika većina prepoznaje koristi i važnosti znanosti.

9 Odgovora to “Izvješće Europske komisije o javnoj predodžbi znanosti i tehnologije”

  1. Od toga, Hrvati se među ostalim narodima posebno izdvajaju po tome što ih više nego druge muči to da privatno financiranje ograničava našu sposobnost potpunijeg razumijevanja svijeta (čak 61%)

    Netko bi pomislio da je to stoga što je u Hrvatskoj tako velik udio privatnog sektora u financiranju znanosti. Ali ne, nije zbog toga. Je li možda zbog toga što je u posljednje vrijeme pomodno biti protivnik privatnog poduzetništva?

  2. davor said

    Uz pitanje ”treba li javnost vjerovati rezultatima znanstvenih istraživanja koja nisu javno financirana?” (a čini se da (zbog tko zna čega) baš i ne vjeruje, koliko god bi navodno ”trebala” vjerovati) jednako se zanimljivim čini i pitanje ”bi li javnost trebala izravnije odlučivati o tome u koju vrstu istraživanja će se trošiti javna sredstva namijenjena znanosti?” Naime, čini mi se da bi zanimljivo bilo znati malo točnije na koje vrste istraživanja se odnosi ovo zanimanje za znanost koje pokazuje 80% ispitanika. ”Popularno znanstveni programi na TV se orijentiraju na teme koje doista zanimaju ljude, i to su primarno četiri: 1) alternativna medicina, 2) ekološka pitanja 3) životinje 4) parapsihologija. No vrlo malo financiranja znanosti ide u ta četiri područja. Što bi se dogodilo kad bi javnost mogla sudjelovati u odabiru vrste istraživanja za koja putem poreza plaćaju svojim novcima?” Treba li znanost čuvati od većeg utjecaja blesavog puka? Ako dopustimo više demokracije, ne prijeti li opasnost da Mišak postane ministar znanosti?

    • Aleksandar Joksić said

      jednako se zanimljivim čini i pitanje ”bi li javnost trebala izravnije odlučivati o tome u koju vrstu istraživanja će se trošiti javna sredstva namijenjena znanosti?

      Slično pitanje imate postavljeno na str. 85-87 istraživanja (pod “Public involvement”). Većina smatra da bi se odluke o znanosti i tehnologiji trebale prepustiti znanstvenicima, inženjerima i političarima, a da bi javnost tek trebala biti o njima informirana. Kada se zbroje postotci, rekao bih da je većina za to da se odluke prepuste ekspertima što može zvučati čudno s obzirom na nepovjerenje u znanstvenike čija su istraživanja privatno financirana.

      Što bi se dogodilo kad bi javnost mogla sudjelovati u odabiru vrste istraživanja za koja putem poreza plaćaju svojim novcima?

      Na to pitanje imate odgovoreno na str. 113-115.

      • davor said

        Hvala na uputama!
        U vezi rezultata na str. 85. – netko od nas dvojice krivo zbraja: po mom zbroju barem 43%:43%, a ako se NGO uvrste u ”javnost” (a valjda bi trebalo), onda 51%:43% za su-odlučivanje javnosti.

        Budući da su zdravstvena pitanja u vrhu interesa, da podsjetim na jedan dobar razlog za slabo povjerenje u spregu znanosti i privatnih kompanija:
        http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/06/07/0581006.html
        A da podsjetim i na to kako a priorna skepsa spram znanosti (a osobito sprege s privatnim financiranjem) i te kako može biti racionlna (a ne tek posljedica nekog iracionalnog animoziteta spram znanosti i/ili privatnog poduzetništva): članak Karmen Lončarić na samom početku ”epidemije” (dakle, PRIJE nego je prevara od 10 milijardi USD bila ”dokazana”):
        http://vaseljena.blog.hr/2009/05/1626195665/barack-obama-karmen-lonarek.html

        • Aleksandar Joksić said

          Heh, to naravno ovisi o tome kako ćemo interpretirati pitanje The public should be consulted and public opinion should only be considered when making decisions about science and technology. Ovo “should only be considered” ne znači da bi javnost trebala izravno odlučivati o pitanjima vezanima uz znanost i tehnologiju. Odluke su i dalje prepuštene ekspertima, samo uz razmatranje javnog mnijenja.

          Što se tiče svinjske gripe. Svatko od nas može postat svoje linkove. Već sam na postu o Žižeku linkao članak iz NewScientista koji možete čitati kao izravno osporavanje tvrdnji iznesenih iz ovog članka s danas.net. Da se razumijemo, ne želim nužno tvrditi da nije bilo prljave igre, samo dovodim u pitanje ‘dokaze’ koji se nude kao potvrda da je jest bilo. Također bih primjetio da teorije urote u vezi svinjske gripe najviše možemo čitati u mainstream medijima, odnosno medijima koji nisu primarno na znanost fokusirani, gdje je već praktički postignut konsenzus da se radi o prevari, dok je u znanstveno specijaliziranim medijima malo skeptičnija situacija prema cijeloj priči.

        • davor said

          Pa, ako ”svatko može objavljivati linkove koje hoće”, onda evo još jedan link:

          http://danas.net.hr/znanost/page/2010/07/06/0007006.html

          ”U anonimnoj anketi s 3.200 medicinskih znanstvenika koju je proveo časopis Nature, trećina je priznala da je bar jednom namjestila rezultate istraživanja.

          U sličnoj anketi polovica znanstvenika je rekla da znaju za studije koje su uključivale prevare. Broj onih koji su uhvaćeni je, zapravo, zanemariv.”

          U tom svjetlu je sasvim upitno treba li onda o gornjem pitanju prije vjerovati mainstream medijima ili specijaliziranim medijima. (Nadam se da to pitanje ipak nije analogno pitanju ”treba li o pedofiliji u Crkvi prije vjerovati mainstream medijima ili specijaliziranim medijima koji se bave crkvenim životom?”)

        • Aleksandar Joksić said

          Mainstream mediji su skloniji jeftinom senzacionalizmu. Zato moj glas odlazi potonjima.

  3. Aleksandar Joksić said

    Related

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: