Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Archive for Lipanj 2010.

Filozofija u stvarnom svijetu

Posted by Pavel Gregoric dana 30/06/2010

Filozofija se oduvijek i svugdje smatrala nečim odvojenim od stvarnoga svijeta, nečim beskorisnim i izlišnim. Filozofski problemi čine se nerješivima, a način na koji se oni obrađuju često je vrlo apstraktan i protkan tehničkom terminologijom.  Pa ipak, filozofija se oduvijek i svugdje znala razumjeti kao način snalaženja u stvarnom svijetu, nešto od čega ništa nije korisnije i potrebnije. Filozofski problemi, ako i jesu nerješivi, govore nam nešto o svijetu i nama samima u njemu, a način na koji se filozofski problemi obrađuju, ako i zahtijeva više pažnje, može demonstrirati kako valja misliti i govoriti o bilo čemu.

Jedan suvremeni pokušaj da se filozofija približi stvarnom svijetu može se naći na mrežnoj stranici AskPhilosophers.org, koja djeluje od 2005. godine. Ljudi postavljaju pitanja, a panel od tridesetak profesionalnih filozofa, među kojima je znatan broj poznatih imena, odgovara na pitanja. Prijašnja pitanja i odgovori indeksirana su prema tematsim ključnim riječima, a uz ime svakog od sadašnjih i bivših panelista nalazi se poveznica na njihove odgovore. Na pitanja obično odgovara filozof kojemu tema spada u užu specijalnost, a odgovori su jasni, informativni, benevolentni i nerijetko prilično duhoviti. Prošloga je mjeseca pokrenuta i aplikacija AskPhil koja omogućuje pristup mrežnoj stranici i postavljanje pitanja preko mobilnih uređaja (Iphone, Android).

Pitanja za raspravu: Treba li filozofiju uopće pokušavati približiti stvarnom svijetu i običnom čovjeku? Ovisi li to o filozofskoj paradigmi? Kako u nas približiti filozofiju stvarnom svijetu i običnom čovjeku?

Posted in filozofija, filozofija u medijima | Označeno: , , | 27 komentara »

Istraživanja štakora potvrđuju Kanta?

Posted by Aleksandar Joksić dana 25/06/2010

Polaznike  kolegija “Pojmovni sustavi”, koji se održavao na FF-u u ljetnom semestru, moglo bi zanimati da nova istraživanja  prostorne reprezentacije kod štakora  (Langston et al. i Wills et al. )  pokazuju da je Kant možda ipak bio u pravu u pogledu prostora.  Linda Palmer i Gary Lynch u svom članku “A Kantian View of Space” pišu da navedena istraživanja pokazuju kako mozak štakora može reprezentirati prostor bez prethodnog iskustva istraživanja prostora, što po njima potvrđuje Kantovu ideju da moraju postojati neki “apriorni uvjeti” kognicije koji ne mogu biti izvedeni iz iskustva, već mu moraju prethoditi. Određene komponente sustava prostorne reprezentacije u mozgu su urođene te već funkcioniraju kada se životinja po prvi puta upoznaje sa svojom okolinom.

Palmer i Lynch završavaju svoj članak ovako:

What would Kant think of these experiments?
For philosophers, “a priori” means necessarily true, as in logic and mathematics, and as such is distinct from “innate”; for example, instincts and drives may be innate, but not a priori. Kant believed he had established the a priori (and not merely innate) status of space as a “transcendental condition” of our representation of the world.
This is, however, quite compatible with the existence of a neurobiological substrate of the mental functions he identifies, so he would likely be fascinated and delighted by these investigations.

Ovdje bih samo  primjetio da “a priori” za filozofe ne znači samo “nužno istinito”, već i ono što prethodi iskustvu ili je nezavisno od njega. Ako je Kripke u pravu da postoje nužne aposteriorne istine, ovo dvoje nije jedno te isto. Nadalje, ako je “a priori” samo ono što je nužno istinito, nije mi jasno što u citiranom dijelu znači da je “Kant vjerovao da je utvrdio apriorni (a ne samo urođeni) status prostora kao ‘transcedentalnog uvjeta’ reprezentacije svijeta” (kurziv dodan).

Također,  mislim da je pozivanje na Kanta u ovom slučaju opravdano samo zbog njegove nativističke teorije prostorne reprezentacije, no ova istraživanja nam ništa ne govore, niti mogu govoriti, je li Kant bio u pravu da je prostor tek apriorna forma čiste intuicije, da on nije svojstvo stvari po sebi, te da su stoga Newton, Leibniz i drugi bili u krivu sa svojim koncepcijama prostora.

NewScientist prenosi istu priču, a ako nemate pristup Sciencemag.org, puni tekst možete dobiti ovdje.

Posted in filozofija, neuroznanost, znanost | 8 komentara »

 
%d bloggers like this: