Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Program studija filozofije III

Posted by Pavel Gregoric dana 26/04/2010

Ovdje je program studija filozofije izmijenjen u skladu s većim brojem mišljenja koja su iznesena u komentarima na prethodne dvije rasprave.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. semestar
  Akademsko čitanje i pisanje
  Uvod u kritičko mišljenje
  Osnovni problemi filozofije
  Strani jezik

2. semestar
  Logika
  Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar)
  Antička filozofija
  Strani jezik

3. semestar
  Metafizika
  Etika
  Rana novovjekovna filozofija 
 + seminar

4. semestar
  Epistemologija
  Primijenjena etika
  Kasna novovjekovna filozofija
  + seminar

5. semestar
  Filozofija znanosti
  Estetika
  Suvremena filozofija
  + seminar

6. semestar
  Filozofija uma
  Filozofija jezika
  Filozofija politike
 

DIPLOMSKI STUDIJ ZNANSTVENI SMJER
1. semestar
   Logika II
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) I]
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

2. semestar
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) II]
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B 
   + priprema diplomskog rada

DIPLOMSKI STUDIJ NASTAVNOG SMJERA
1. semestar
   Logika II
   1 predmet s liste A
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

2. semestar
   1 predmet s liste B
   1 predmet s liste A ili B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   [+ priprema diplomskog rada]

Lista A                                            Lista B
Filozofija fizike                                 Filozofija povijesti
Filozofija biologije                             Fenomenologija i hermeneutika
Filozofija matematike                       Socijalna filozofija
Filozofija religije                               Egzistencijalizam
Filozofija društvenih znanosti             Filozofija roda
Uvod u kognitivnu znanost                Novija francuska filozofija
Filozofija prava                                Bioetika
Antička filozofija II                           Srednjovjekovna filozofija
Metafizika II                                    Filozofija odgoja
Epistemologija II                              Strukturalizam            
Filozofija jezika II                             Etika okoliša
Filozofija uma II                               Filozofska antropologija
Filozofija percepcije                          Filozofija i psihoanaliza

Napomena 1: Predmeti s liste A i liste B ovisili bi o raspoloživim kadrovima. Ovaj program podrazumijeva da bi svaki nastavnik u zaposlen na odjelu morao predavati bar tri ili četiri različita predmeta, što na preddiplomskoj što na diplomskoj razini. Također, trebalo bi angažirati vanjske suradnike od kojih bi svaki predavao nekoliko različitih predmeta koje ne  izvode nastavnici u stalnom radnom odnosu.

Napomena 2: Bilo bi poželjno da se što veći broj kolegija s liste A i liste B izvodi na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku. U tom slučaju, i ukoliko ti kolegiji uključuju pisanje barem dva rada na stranom jeziku, studenti znanstvenog smjera koji tijekom dvogodišnjeg diplomskog studija upišu dva kolegija koja se izvode na istom stranom jeziku uopće ne bi morala uzimati odgovarajući jezik struke (English for Philosophers, Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes), već bi umjesto toga mogli odabrati bilo koji kolegij s liste A ili B. Studenti znanstvenog smjera koji upišu samo jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati II. dio odgovarajućeg stranog jezika struke, a oni koji ne upišu niti jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati oba dijela stranog jezika struke po vlastitom izboru.

32 Odgovora to “Program studija filozofije III”

  1. Dobar je program – no, koliko je šansa da takvo nešto bude prihvaćeno s obzirom na powers that be, i na to da je novi program već u proceduri, ako se ne varam?
    Još uvijek mi se čini da bi možda i za preddiplomski trebalo počevši s 3. semestrom dati studentima da biraju poredak. Dakle, imaju listu obvezatnih predmeta, pa nek biraju kad koji hoće slušati (što im dobro dođe i zbog potencijalnih kolizija).
    Profesori, ako se ne varam, i sad moraju držati po tri kolegija? No, ovdje je sugestija da bi to trebala biti tri predmeta?

    • Dobar je program – no, koliko je šansa da takvo nešto bude prihvaćeno s obzirom na powers that be, i na to da je novi program već u proceduri, ako se ne varam?

      Mislim da su izgledi mizerno mali, ali to nas ne bi smjelo pokolebati. Ako se studenti odluče na akciju u vezi sa studijskim programom, ovdje mogu pronaći neke nabačaje i argumente za i protiv pojedinih rješenja. Ne vidim drugi način.

      Profesori, ako se ne varam, i sad moraju držati po tri kolegija? No, ovdje je sugestija da bi to trebala biti tri predmeta?

      Tako je. Doduše, nisam pravio nikakav izračun.

  2. Matko Gjurašin said

    Ostala je još jedna ne razjašnjena stvar – pitanje logike. Što moraju znati preddiplomci, a što diplomci? Uz logiku sudova i predikata, trebala bi se poznavati modalna logika i bayesianizam jer bez njih se neki članci i knjige ne mogu čitati.

  3. Aleksandar Joksić said

    Da, nije loše. Ipak, sam za to da Filozofija znanosti ostane u preddiplomskom studiju (recimo da zauzme mjesto Primjenjene etike ili nečeg drugog).

    Jedini drugi problem je ovo, već prije spomenuto, preklapanje s Liste B. Je li zaista potrebna Etika okoliša pored Bioetike i Primjenjene etike?

    Filozofsku antropologiju bih izbacio, tj. asimilirao s drugim predmetima srodne tematike.

    Također, ako dobro razumijem ideju predmeta Filozofija i mediji (McLuhan itd), možda ne bi bilo loše takav predmet staviti unutar šireg predmeta Filozofija tehnologije (Philosophy of technology) ili unutar predmeta poput Filozofija kulture.

    • Filozofsku antropologiju bih izbacio, tj. asimilirao s drugim predmetima srodne tematike

      Bojim se da je to nemoguće iz personalnih razloga

      • Aleksandar Joksić said

        Nisam siguran na što ciljate iako slutim…. Ako je slutnja ispravna, onda je odgovor: ja sam ovo koncipiranje studijskih programa shvatio kao nešto što bi po našim uvjerenjima trebalo vrijediti u idealnom slučaju; nešto za što se zalažemo neovisno o pojedinačnih ’empirijskih’ subjekata kojima se te odluke možda ne bi svidjele. No, ako je ideja ta da se taj program ekšli predloži nekim stvarnim instancama, onda ste u pravu da bi eliminiranje navedenog predmeta bilo nemoguće.

      • Točno, mislio sam na empirijske subjekte🙂

    • Dijana Magđinski said

      Predložila sam uvođenje bioetike i etike okoliša kao zasebnih predmeta iz dva razloga:
      1. Na taj način bi se rasteretio predmet Primijenjena etika jer to područje obuhvaća mnogo stvari i čini mi se da bi neke bitne od njih ostale zakinute kad bi sve to spojili u jedan predmet.
      2. Etika okoliša i bioetika bi se mogle spojiti u jedan predmet – tako nešto smo imali i mi na Odsjeku. No, njihovim razdvajanjem se omogućava bolja specijalizacija na diplomskom studiju.
      Po mom mišljenju, diplomski studij bi trebao služiti specijalizaciji u određenom području. A to se može postići tako što će se ponuditi više predmeta iz tog područja. Npr. student koji bi se htio specijalizirati u području etike, mogao bi na diplomskom slušati npr. bioetiku, etiku okoliša i filozofiju biologije (ukoliko bi se unutar toga radila i evolucijska etika).
      Ipak, svjesna sam praktičnog ograničenja takvog studija (spomenuti nedostatak kadra tj. opterećenje profesora) pa neću inzistirati na razdvajanju ta dva predmeta.

      • Aleksandar Joksić said

        Razumijem, no slično bi netko mogao tražiti da se iz Epistemologije izdvoji, recimo, zaseban predmet Socijalna epistemologija kako bi se on mogao specijalizirati u užem području, ili, kao što su već neki spomenuli, da postoji zaseban predmet Metaetika. Možda ja nisam dovoljno upoznat s Etikom okoliša, ali ipak mislim da je bolje da se ona, skupa s Bioetikom, ujedini u jedinstven predmet Primjenjene etike. Metaetika bi se po mom sudu trebala obrađivati na Etici, ali zašto ne djelomično i na Filozofiji jezika?

      • Dijana Magđinski said

        OK, imam još opravdanja bioetike kao zasebnog predmeta. S obzirom na današnji svijet u kojem su pitanja ekološke krize, genetičkog inženjerstva, napretka u medicini itd. važna i aktualna (a kako se čini, bit će i sve važnija u budućnosti), smatram da bi bilo korisno imati predmet koji bi se bavio isključivo time. Kad bi sve to ubacili u Primijenjenu etiku, bojim se da bi bila prebukirana i da bi se napravila takva redukcija koja bi studentu pružila samo mrvice, a ne kompetencije da se sudjeluje u raspravi o pitanjima koja utječu na sve nas, iako ih neki možda nisu svjesni.
        Na stranu argumenti, mislim da ovdje postoji jedan negativan stav prema bioetici čisto zbog načina na koji je ona prezentirana kod nas. No, to nije jedini način😉 Ja ju čak ne bih ni stavljala na listu B. (Ali dobro, razumijem zašto je tamo)

        • Aleksandar Joksić said

          Iako Dijanin stav nije bez argumenata, nisam siguran koliko se on može braniti pozivanjem na aktualnost spomenutih tema. Jer iako su teme poput ekološke krize, genetičkog inženjerstva itd. aktualne, još su aktualnije one teme iz domene Poslovne etike pa svejedno nećemo tražiti to kao poseban predmet. Pogledajte samo koliko je etika financija (koja spada pod Poslovnu etiku) postala aktualna u svijetlu financijske krize. Etika proizvodnje, etika marketinga – što je također Poslovna etika – i to je aktualnije od tema iz domene Etike okoliša ili su bar tu negdje. Mislim da već sama usporedba veličine wikipedijinih članaka o Business ethics i Enviromental ethics govori nešto o aktualnosti tih disciplina.

          Naravno, ne želim inzistirati i priklonit ću se sudu većine. Možda da se i drugi izjasne što misle o tome.

      • Ja potpisujem ovaj Dijanin komentar.

  4. Još par (pri)misli:
    1. Muke po etici: kad već imamo Etiku, Primijenjenu, Okolišnu i Bioetiku, onda bi stvarno mogla i Metaetika🙂
    2. Netko bi mogao zapitati koji je princip podjele na liste A i B. Ako je odgovor: lista A – manje-više analitička, lista B – manje-više kontinentalna, onda bi se pitač mogao žaliti da zašto je Metafizika samo na A, kao i Antička, Filozofija percepcije, prava, ili društvenih znanosti?
    3. Možda bi se na B moglo maknuti Filozofija i psihoanaliza, a staviti Filozofija kulture

    • Odgovor Aleksandru (3.) i Jošku (4.): napravite ove promjene koje predlažete u samom postu. Nakon toga možete obrisati svoje komentare (uključujući ovaj moj) da eliminiramo redundanciju.

    • Matko Gjurašin said

      Mogla bi biti i moralna epistemologija i moralna psihologija. Legitimni djelovi etike.

  5. Odgovor Aleksandru (3.) i Jošku (4.): napravite ove promjene koje predlažete u samom postu. Nakon toga možete obrisati svoje komentare (uključujući ovaj moj) da eliminiramo redundanciju

    Ja u ovom času ne znam kako se to radi, jer nisam bio na inauguracijskom sastanku. No, evo još jedan prijedlog: možda bi trebalo imati liste A, B i C, pa bi A bila “opća” (Metafizika, Antička, i sl. – orijentacija bi ovisila o nastavniku), a B i C više specijalizirane za analitičku i kontinentalnu respectively.
    No, pada mi napamet još nešto: možda predmeti s tih lista ne bi trebali biti “rezervirani” tek za diplomski.

    • Meni se čini da ovaj prijedlog zahtijeva pisanje više-manje novog prijedloga programa. Samo naprijed!

    • Aleksandar Joksić said

      Evo još jedan prijedlog: čemu uopće Lista A i Lista B?🙂 Neka bude jedinstvena lista pa ćemo tako izbjeći sve te probleme (podjela na analitičko/kontinentalno) koje navodite.

      • Moja zamisao s listom A i B – pri čemu prva u načelu sadrži predmete srodnije analitičkoj, a potonja srodnije kontinentalnoj paradigmi – bila je da se diplomce nastavnog smjera, dakle buduće srednjoškolske nastavnike, prisili da se bolje upoznaju i s jednom i s drugom paradigmom, jer u nekoliko navrata moraju izabrati predmet samo s liste A i u nekoliko navrata samo s liste B.

  6. Evo, maločas sam preuredio program u glavnom postu. Logiku II sam prebacio u prvi semestar diplomskog, što mi je ostavilo mjesta da nakon određenih premještanja umetnem Filozofiju znanosti u 5. semestar dodiplomskog studija. Što se logike tiče, dakle, imali bismo neformalnu logiku u 1. semestru (Uvod u kritičko mišljenje), osnove formalne logike u 2. semestru i onda napredniju formalnu logiku (Logika II) u 1. semestru diplomskog studija za oba smjera. Nadam se da je to sad bolje.

    • No, neće li se predavač(i) logike žaliti da je prije bilo puno više logike (slušala se pune dvije godine)? A i razmak mi se čini dosta velikim

      • Aleksandar Joksić said

        Moj prijedlog bi bio da Filozofija znanosti zamijeni Suvremenu filozofiju jer, osim što bi takav jedan predmet bio preopširan, filozofija jezika/uma/znanosti pokriva ionako dobar dio suvremene filozofije, bar kada govorimo o analitičkoj filozofiji. Ako već nećemo Primjenjenu etiku ostaviti za kasnije, jel.

      • Vjerojatno predavač(i) logike ne bi bili jedini koji bi se žalili.🙂

        Što se tiče Suvremene filozofije, u njoj bi ipak trebalo obraditi glavne momente filozofskog outputa unutar obje paradigme u posljednjih stotinjak godina, što je prilično teško učiniti u 15 tjedana čak i ako se ne zadire opširnije u teme koje su obrađivane na drugim kolegijima. Ja bih to ipak ostavio kako stoji u gornjem programu.

  7. Matko Gjurašin said

    Može li se predlagati literatura za kolegije?

    • Mislim da bi nas to predaleko odvelo. Osim toga, literatura bi ionako ovisila o izvedbenom planu nastave i pojedinačnim procjenama nastavnika koji izvode pojedini predmet.

      Ako se ne varam, došli smo do kakvog-takvog konsenzusa oko programa studija filozofije koji nam se čini dobar ili bar prihvatljiv i minimalno izbalansiran. Kad će me netko pitati: “Kako bi po tebi trebao izledati studij filozofije kod nas?” ja ću ga uputiti na ovaj post.

  8. Luka Rek said

    Izvrsno je. Ako je ovo najidealniji oblik studija filozofije koji bi imao ikakve šanse da bude prihvaćen, nije daleko ni od najidealnijeg oblika koji ne bi bio prihvaćen. A ovaj prvi ima jednu očitu prednost🙂

  9. […] filozofije možete naći na blogu koji uređujem s nekolicinom svojih studenata, točnije na: https://symblogia.wordpress.com/2010/04/26/program-studija-filozofije-iii/. Taj blog ujedno demonstrira prethodnu točku – kako se nastava i timski rad može ostvariti uz […]

  10. Predložio bih da se razmisli o uvođenju političke ekonomije, barem kao izborne. Mada se ovdje nalaze srodna filozofija politike i socijalna filozofija, one se ne bave doista materijom koja se pojavljuje u političkoj ekonomiji. Politička ekonomija je polje znanje veoma slabo zastupljeno kod nas, a istovremeno je nevjerojatno važna u praktičnom fundiranju današnjice. Shvatiti funkcioniranje političke ekonomije u teoriji i praksi znači biti korak bliže svijesti o aktualnoj stvarnosti, te može pružiti mogućnost kreiranja buduće kritičke osovine političke ekonomije, budući da na fakultetima specijaliziranim za aspekte političke ekonomije vlada nekritičko jednoumlje.

    • Možda bi još bolje bilo uvesti obvezatan jednosemestralni predmet “Osnove ekonomije”, nešto kao “Economics 101 for Humanities and Sciences”, jer to je nešto što bi svi sa sveučilišnom diplomom trebali proći. Kao što bi trebali proći Kritičko mišljenje i Akademsko pisanje.

      A propos kologija iz kritičkog mišljenja, na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija kolegica Dragana Sekulić osmislila je i na prvoj godini preddiplomslog studija izvodi vrlo uspješan kolegij “Strategije neformalnog zaključivanja”.

  11. Dobra ideja, dapače. Ali i kao uvod za moguću kasniju nadogradnju u izbornom koji bi ipak bio temeljitiji kolegij, da s jedne strane uvijek bude moguća opcija, a da s druge strane oni za to zainteresirani mogu dublje ući u to, kako se kolegij možda ne bi samo pretvorio u ‘ono nešto’ iz prve godine.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: