Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Program studija filozofije II

Posted by Pavel Gregoric dana 25/04/2010

Otvaram novi post u nadi da će ovdje nabačen konkretni prijedlog izazvati komentare, pa da se ti komentari ne bi miješali s onima posvećenima drugim pitanjima.

Dakle, ovdje je jedan prijedlog kako bi preddiplomski i diplomski studij filozofije po bolonjskom sustavu (3+2) mogao izgledati. Ovaj prijedlog pretpostavlja jednopredmetnost, pri čemu omogućuje da student u svakom semestru odabere barem jedan izborni kolegij s drugih odjela i fakulteta. Možda bi se moglo napraviti da studenti umjesto pokojeg seminara biraju još kolegija s drugih odjela i fakulteta kako bi se dalo još više prostora vanjskoj izbornosti i time omogućilo stjecanje cjelovitih kvalifikacija u sporednom predmetu (minor).

Nadalje, nisam predvidio module, jer modularnost ima smisla samo kad postoje konkretni nastavnici koji su voljni surađivati u prilagođavanju svojih kolegija za potrebe modula. No na diplomskom studiju ima dovoljno prostora za module koji bi se upisivali umjesto izbornih predmeta.

Što se tiče drugog ciklusa, diplomskog studij nastavničkog smjera podrazumijevao bi da je student završio preddiplomski studij filozofije na istom ili nekom drugom odjelu, možda uz pokoje polaganje razlike. No diplomski studij znanstvenog smjera ne bi bio konsekutivan, odnosno bio bi otvoren svim prvstupnicima svih smjerova i institucija uz neku vrstu selekcije (npr. ocjene s preddiplomskog studija, intervju, možda kvalifikacijski ispit za one koji nisu prije studirali filozofiju). 

Konačno, mislim da bi upisne kvote za preddiplomski studij trebalo postaviti na 40-50, a za diplomski studij 20-30.

Evo programa:

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. semestar
  Akademsko čitanje i pisanje
  Uvod u kritičko mišljenje
  Osnovni problemi filozofije
  Strani jezik

2. semestar
  Logika I
  Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar)
  Antička filozofija
  Strani jezik

3. semestar
  Logika II
  Etika
  Srednjovjekovna filozofija
  + seminar

4. semestar
  Metafizika
  Primijenjena etika
  Rana novovjekovna filozofija
  + seminar

5. semestar
  Epistemologija
  Estetika
  Kasna novovjekovna filozofija
  + seminar

6. semestar
  Filozofija znanosti
  Filozofija politike
  Suvremena filozofija

DIPLOMSKI STUDIJ ZNANSTVENI SMJER
1. semestar
   Logika III
   English for Philosophers (Deutsch für Philosophen) I
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

2. semestar
   Filozofija uma
   English for Philosophers (Deutsch für Philosophen) II
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

3. semestar
   Filozofija jezika
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

4. semestar
   Uvod u kognitivnu znanost
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B 
   + priprema diplomskog rada

DIPLOMSKI STUDIJ NASTAVNOG SMJERA
1. semestar
   Logika III
   1 predmet s liste A
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

2. semestar
   Filozofija uma
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

3. semestar
   Filozofija jezika
   1 predmet s liste A ili B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   [+ priprema diplomskog rada]

Lista A                                             Lista B
Filozofija znanosti                             Filozofija povijesti
Filozofija biologije                             Fenomenologija
Filozofija religije                               Hermeneutika
Uvod u kognitivnu znanost                 Egzistencijalizam
Filozofija prava                                 Postmoderna
Filozofija matematike                        Socijalna filozofija
Antička filozofija II                            Filozofija i mediji
Metafizika II                                     Filozofija odgoja
Epistemologija II                              Strukturalizam            
Filozofija uma II                               Filozofska antropologija
Filozofija percepcije                          Filozofija i psihoanaliza
Filozofija društvenih znanosti             Filozofija roda

45 Odgovora to “Program studija filozofije II”

  1. Matko Gjurašin said

    Zamišljeni program studija je dobar. Samo jedna nejasnoća. Zašto su filozofija uma i jezika stavljeni na diplomski studij?

  2. Dvojio sam nisu li ti predmeti ipak malo preteški za prve tri godine studija. Ali možda bi se moglo učiniti da student umjesto Estetike u 5. semestru ili umjesto Filozofije znanosti u 6. semestru odabere Filozofiju uma ili Filozofiju jezika.

  3. Meni se čini da bi filozofija jezika, a osobito filozofija uma, morala biti već na dodiplomskom, jer je prva dominirala 20. st., a druga je danas najpropulzivnija disciplina (o čemu svjedoči i analiza uzorka u PhilPapers). S druge strane, mislim da bi filozofija znanosti mogla ići na diplomski. A srednjovjekovna – treba li im to?🙂
    Drugo pitanje: je li nužno predodrediti što se sluša u kojem semestru? Možda bi bilo bolje definirati koliko čega treba odslušati, ali neka studenti sami biraju poredak. Osim, naravno, sasvim uvodnih kolegija. A koja je razlika između Uvoda u kritičko mišljenje i Osnovnih problema filozofije?
    Čini mi se da je dvopredmetnost bila vrlina našeg faksa (jedna od rijetkih, možda će se dodati). Osobito u maloj zemlji poput naše, mislim da je sretnije rješenje da ljudi imaju dvije struke, osobito ako je jedna filozofija. Ja zahvaljujem bogu (figure of speech) što sam studirao i lingvistiku, taj background mi jako dobro dođe za ono čime se bavim.
    Mislim da u listi B ima određene redundancije, no to je manje važno. Ali mogle bi se uvesti određene mogućnosti, tipa Analitička metafizika, Kontinentalna metafizika, tako da svaki predmet bude koherentan unutar sebe, a da se opet pruži uvid u različite opcije.

    • 1. Filozofija uma i Filozofija jezika mogu se, dakle, staviti u 5. ili 6. semestar, a Filozofija znanosti staviti kao obvezatni na diplomski.
      2. Srednjovjekovna je stavljena kako bi se zadržao naglasak na povjesnom bloku i kako bi unutar njega postojao kontinuitet. Ali ne bih se protivio da se taj predmet stavi na Listu A ili B. S tim potezom bismo povijesne predmete mogli pogurati za jedno mjesto naviše, pa bi u 6. semestru ostalo mjesta za Filozofiju uma ili Filozofiju jezika. (Daljnja misao: možda bi bilo bolje da predmet bude “Srednjovjekovna i renesansna filozofija”.)
      3. Nije nužno predodrediti što se sluša u kojem semestu, ali je lakše i za nekoga tko sastavlja program i za studenta. Osim toga, postoje predmeti koji se prirodno nadovezuju jedan na drugoga. Nadalje, razlog ovakvom rasporedu bio je pokušaj da se u svakom semestru stavi jedan “tvrdi”, jedan “meki” i jedan povijesni predmet, radi izbalansiranosti. Naravno, sve to se isto može promijeniti: radovao bi me konkretan prijedlog alternativnog programa.
      4. Kao što rekoh, dvopredmetnost se može osigurati u manjoj mjeri kroz izbornost i module, tj. kao minor. Trebalo bi dakle osmisliti i filozofiju u ograničenom opsegu kao modul za one koji bi je upisali kao minor.
      5. Razlika između Uvoda u kritičko mišljenje i Osnovnih problema filozofije je velika. Osnovni problemi su uvodni kolegij u kojemu se obrađuju “velika filozofska pitanja” kao što su sloboda volje, skepticizam, značenje, dobro i zlo, osobni identitet isl. U kritičkom mišljenju se obrađuju osnovni obrasci induktivnog i deduktivnog mišljenja, obrasci pogrešne argumentacije, neposredno zaključivanje, definicija i divizija itd. Dakle, neformalna ili primijenjena logika.
      6. Što se tiče Analitičke metafizike i kontinentalne metafizike, ne znam, nisam siguran da mi je jasna ta podjela i što bi ulazilo u ovo potonje a što ne bi bilo uvelike pokriveno kolegijima s Liste B.

  4. E, da, još jedna (pri)misao. Mislim da bi trebalo imati i Francais pour les philosophes. S obzirom na današnju situaciju na Kontinentu, ako ih to zanima, mislim da će imati puno više koristi od francuskog. C’est la vie!🙂

  5. Matko Gjurašin said

    Ja zahvaljujem bogu (figure of speech) što sam studirao i lingvistiku, taj background mi jako dobro dođe za ono čime se bavim.

    Martinet i Kripke. Kako se to može spojiti i nadopuniti!😉

  6. Matko Gjurašin said

    Što bi to bila “antička filozofija II”?

    • Antička filozofija I bi u 15 tjedana nastave dala pregled glavnih teorija glavnih antičkih filozofa (Sokrat, Platon, Aristotel, Epikur, Stoici). Antička filozofija II išla bi šire (predoskratovci, srednji platonovci, skeptici, novoplatonovci, komentatori) i/ili dublje u pojedine teorije glavnih antičkih filozofa.

      • Matko Gjurašin said

        To se može izvršiti i putem seminara. Ne vidim razlog stvaranja posebnog kolegija.

      • Ne slažem se. Putem seminara se može izvršiti samo manji dio zamišljenog programa predmeta Antička filozofija II – i to na način primjeren seminarskom obliku nastave. Onaj tko ne vidi razlog postojanja predmeta, i to kao izbornog na diplomskoj razini, imao bi mogućnost da ga ne upiše. To je jedan od kolegija za koji ne bi bilo teško naći dobrog predavača😀

  7. Analitička metafizika: npr. prema Louxu ili Jacquetteu (“Ontology”, McGill, 2002). Kontinentalna: Hegel, Heidegger, Badiou…
    Ali postoji li kadar za Njemački za filozofe? Ili da se traži samo njemački odn. francuski položen?
    Martinet i Kripke – dva svijeta. Have a taste of both🙂 No, nisam baš oduševljen filozofima jezika koji govore samo engleski, a lingvistiku nikad nisu omirisali (pa onda a priori odbacuju uvriježene lingvističke kategorije, jer za njih nikad nisu čuli – jedno iskustvo koje sam imao). Ili, kako reče Jackendoff: “dao bih ja tim filozofima lingvistike par lingvističkih zadataka, da vidim imaju li pojma”.🙂

    • Kontinentalna: Hegel, Heidegger, Badiou…

      Vidi gore Listu B pod Fenomenologija, Egzistencijalizam, Postmoderna…

      Ali postoji li kadar za Njemački za filozofe?

      Ma kako ne bi postojao! Više nego za Engleski za filozofe.

    • Matko Gjurašin said

      No, nisam baš oduševljen filozofima jezika koji govore samo engleski, a lingvistiku nikad nisu omirisali (pa onda a priori odbacuju uvriježene lingvističke kategorije, jer za njih nikad nisu čuli – jedno iskustvo koje sam imao). Ili, kako reče Jackendoff: “dao bih ja tim filozofima lingvistike par lingvističkih zadataka, da vidim imaju li pojma”.🙂

      Suvremena lingvistika je jako pod utjecajem filozofije jezika. Od nje je preuzela mnoge ideje i duguje joj.

      Ja sam se u Hrvatskoj sretnuo sa suprotnom situacijom od vaše. Hrvatski jezikoslovci su neupućeni u filozofiju jezika niti pokazuju interesa za njom, što mi je i jednim djelom shvatljivo. Ako već osjećaju neskrivenu antipatiju prema Noamu, ne bi im se svidio ni ostatak analitičke filozofije.😉

      • Istina, lingvistika preuzima od filozofije još od Austina a i prije. Hrvatski jezikoslovci jesu neupućeni u filozofiju jezika, no dijelom im to i ne treba, ako nisu blizu semantike. Mislim da čak ni američki sintaktičari nisu nužno dobro informirani o filozofiji jezika

  8. Aleksandar Joksić said

    Dobar program. Slažem se da bi Filozofiju uma i jezika trebalo staviti u dodiplomski studij, a mjesta bi se eventualno moglo pronaći ako bi se Primjenjena etika ostavila za diplomski ili bi se obrađivala u seminarima. Ne znam, doduše, bi li se Filozofija jezika mogla kvalitetno obraditi u jednom semestru budući da u nju spada više od pola povijesti analitičke filozofije. Možda da se osmisli Filozofija jezika II.

    Dalje, nisam siguran je li uopće potreban odjeliti predmet poput Filozofske antropologije s liste B koji bi postojao paralelno s predmetima poput Egzistencijalizma, Fenomenologije, Hermeneutike, Strukturalizma, Filozofije biologije itd. Mislim da se većina tema iz Filozofske antropologije obrađuje na tim predmetima.

    Također, nisam siguran je li potreban predmet Filozofija i mediji koji bi postojao uz predmet kao što je Socijalna filozofija. Ona može biti i seminar u sklopu Socijalne filozofije ili sličnog.
    Javim ako mi padne još što na pamet.

    • Slažem se da bi bilo dobro da se Filozofija jezika razbije na dva predmeta, možda jedan koji bi išao povijesno od Fregea, Russella i Wittgesnteina na ovamo, a drugi bi davao presijek suvremenih rasprava. To su studenti de facto mogli dobiti u prošlom semestru, da budem neskroman. Na prvom su mogli slušati o Fregeu, Fregeu i Fregeu, ako se ne varam.
      Također mislim da bi listu B trebalo preustrojiti, npr. Fenomenologija, Egzistencijalizam i hermeneutika vjerojatno ne bi trebali biti 3 predmeta, najviše 2. Inače, koliko čujem od kontinentalaca (opet ja s tim, I need to drop it like a bad habit), Badiouova “Bitak i događaj” je jedno od najvažnijih djela u kontinentalnoj u zadnjih 20ak god, koja je nedavno dobila i sequel, kontinentalci to trebaju pod hitno početi predavati (requirements: poznavanje francuskog i teorije skupova)

      • Također mislim da bi listu B trebalo preustrojiti, npr. Fenomenologija, Egzistencijalizam i hermeneutika

        Dakle, “Fenomenologija i hermeneutika” i “Filozofija egzistencije”? Je li to jedino što treba promijeniti u Listi B?

        Ok, može Filozofija jezika kao obvezatni u preddiplomskom i onda Filozofija jezika II u diplomskom.

      • Matko Gjurašin said

        Ukinimo taj historicizam! Nepotreban je povijesni pregled. Paralelno se spoznaje povijest i suvremena rasprava. O teorijama referiranja vlastitih imena spominje se Russell i nasuprot njemu Kripke. Time se rješavaju dvije muhe jednim udarcem.

      • Aleksandar Joksić said

        Na prvom su mogli slušati o Fregeu, Fregeu i Fregeu, ako se ne varam.

        Zaboravili ste na Fregea😀

      • No, i na Harvardu npr. postoji predmet Rana analitička filozofija, ili tako nekako. U znanosti su nepotrebni povijesni pregledi, ali mislim da u filozofiji nije zgorega imati i nekakav “historicistički” uvid

    • Ok, skupljamo ideje i onda ćemo u skladu s većinskim idejama prepraviti gornji program.

      Pitam se treba li, i u kojoj mjeri, uzimati u obzir podjelu filozofije na grane kakava se nalazi u službenom dokumentu koji se zove Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. S jedne strane mislim da je ta podjela prilično zastarjela i da počiva na dvojbenim kriterijima od kojih je jedan zacijelo zadržavanje starih podjela na katedre, ali s druge strane oglušivanjem na nju izašli iz okvira realističnoga. Naime, u toj podjeli Filozofska antropologija stoji uz bok Logici, Etici itd. Doduše, u istoj kategoriji se nalazi i Filozofija prirode, za koju nisam siguran što je, “Ontologija” umjesto “Metafizike”, “Spoznajna teorija” umjesto “Epistemologije”, “Filozofska teologija” umjesto “Filozofije religije” itd. Ne, možda je bolje opće se ne osvrtati na taj dokument…

      • Vjerojatno se bolje ne osvrtati.🙂 Što se tiče liste B, nisam točno siguran kako bi je trebalo preustrojiti, za to bi zapravo trebalo pitati ekipu koja to predaje (ako su spremni na komunikaciju). Npr. u Heideggera se isprepliću fenomenologija, hermeneutika i filozofija egzistencije, pa nisam siguran kako to razbiti. Možda može ovako kako si rekao. “Postmoderna” mi se pak čini preopćenitim naslovom, kao “Analitička filozofija”. Što se tiče Strukturalizma, pitanje je tko bi to predavao (ja tu imam neke kompetencije, ali tko zna gdje ću biti narednih godina…).

      • Umjesto “Postmoderna” staviti “Novija francuska filozofija”?

        Što se tiče Strukturalizma, pitanje je tko bi to predavao (ja tu imam neke kompetencije, ali tko zna gdje ću biti narednih godina…).

        Ova rečenica mi sugerira kao da Joško doživljava tekuću raspravu kao nešto više od pukog brainstorminga…🙂

        Usput, prema ovom programu svatko na odsjeku morao bi predavati bar tri ako ne i pet različith kolegija (kao na “Zapadu”). Inače, ja mislim da je dobro da se nastavnici filozofije ne “zabetoniraju” u jedan predmet i ne vide dalje od njega, ali imam osjećaj da se mnogi ne bi složili sa mnom.

        • Aleksandar Joksić said

          Ova rečenica mi sugerira kao da Joško doživljava tekuću raspravu kao nešto više od pukog brainstorminga…🙂

          😀😀

      • “Novija francuska” zvuči dobro. Osobito jer npr. Badiou (zadnje spominjanje, I promise!) i nije, koliko mi je poznato, postmodernist, već univerzalist, zato i on i Žižek briju na Kršćanstvo u zadnje vrijeme

      • A čujte, tubitak mora i jesti.

  9. Matko Gjurašin said

    No, i na Harvardu npr. postoji predmet Rana analitička filozofija, ili tako nekako. U znanosti su nepotrebni povijesni pregledi, ali mislim da u filozofiji nije zgorega imati i nekakav “historicistički” uvid.

    To rješavaju povijesni kolegiji i Soames.

    • Mislim da ne bi a priori trebalo eliminirati kolegij poput Rana analitička. No, u svakom slučaju, trebalo bi imati Filozofiju jezika I i II, pa kako god se raspodijeli

      • Matko Gjurašin said

        Prema pravilu, Bolonja ne voli lomljenje kolegija.

      • No, mnogi kolegiji u ovom prijedlogu imaju I i II. A, kako je rekao kolega Joksić, filozofije jezika ima previše za jedan semestar.

      • Prema pravilu, Bolonja ne voli lomljenje kolegija.

        Ovo nije točno. Prvo, nije točno da postoji išta u bolonjskom modelu što priječi podjelu kolegija. Drugo, ne radi se o tome da se jedna nastavna cjelina umjetno prelomi u dva dijela. Radi se o tome da postoje dvije nastavne cjeline, jedna osnovnija i jedna naprednija. Bar tako su zamišljeni svi kolegiji s rednim brojem u prvobitnom prijedlogu.

  10. Matko Gjurašin said

    Ovo nije točno. Prvo, nije točno da postoji išta u bolonjskom modelu što priječi podjelu kolegija. Drugo, ne radi se o tome da se jedna nastavna cjelina umjetno prelomi u dva dijela. Radi se o tome da postoje dvije nastavne cjeline, jedna osnovnija i jedna naprednija. Bar tako su zamišljeni svi kolegiji s rednim brojem u prvobitnom prijedlogu.

    U tom slučaju, osnovna razina bi bila na preddplomskoj razini, a napredna na diplomskom pod nazivom “Napredne teme iz filozofije jezika”.

    • Matko, ne razumijem zašto ste tako kategorični. Podjela se može osmisliti na više različitih načina, ne samo osnovne vs. napredne teme u nekom području, nego i, uvjetno rečeno, glavne vs. sporedne figure u nekom području, ili neka kombinacija.

      Ovo su detalji koji bi ionako ovisili o izvođačima predmeta i izvedbenom planu.

  11. Dijana Magđinski said

    Program mi se uglavnom sviđa.
    U prvom/drugom semestru mi fali predmet koji bi obrađivao filozofsku terminologiju, ali pretpostavljam da bi se to moglo prilično dobro obraditi unutar predmeta Osnovni problemi filozofije. Onako, u Nagelovom što sve to znači stilu😀
    Nije mi jasna uloga predmeta Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar). Je li to neka vrsta praktikuma iz Uvoda u kritičko mišljenje? Znači, predmet na kojem bi student vježbao ono što je naučio na Uvodu u kritičko mišljenje, a usput i naučio nešto o autorima/temama tih tekstova? Ako je, onda to pozdravljam. Ako ne, molila bih da mi se objasni uloga tog predmeta u programu.
    Čini mi se suvišnim da imamo i Etiku i Primijenjenu etiku – ta dva predmeta bi trebalo objediniti.
    Slažem se da bi Filozofija uma I i Filozofija jezika I trebale ići na preddiplomski.
    Ja bih i Strani jezik struke (engleski, njemački, francuski) izbacila s diplomskog i stavila u prvi i drugi semestar preddiplomskog umjesto Stranog jezika. Ne vidim zašto bi student na faksu morao učiti strani jezik ako to nije “u službi struke”. Zapravo se ne mogu dosjetiti ničemu što bi takav strani jezik mogao pokrivati, a da to nije obrađeno na srednješkolskom nivou.
    Nadalje, nisam sigurna da shvaćam zašto je Uvod u kognitivnu znanost obavezan. S druge strane, vidim da je isti predmet i na listi A pa mi sad to sve nije baš jasno.
    Filozofiju znanosti bih definitivno ostavila na preddiplomskoj razini.

    Što se tiče diplomskog studija – ja tu ne bih ništa stavljala kao obavezno (osim pedagoško-metodičkih predmeta za nastavni smjer), već bi student upisivao one predmete (s liste A i B) koji bi bili povezani s temom njegovog diplomskog rada tj. predmete iz onog područja u kojem se želi specijalizirati. U tu svrhu bih proširila obje liste tako da one sadržavaju sve ove predmete s prediplomskog (isključujući “tehničke” predmete) u II obliku, a i dodala bih još neke stvari – npr. Filozofiju fizike, Bioetiku (pa možda čak i Okolišnu etiku kao zaseban predmet), Filozofiju kulture…

    Inače, u ideji o ovakvom programu u mojoj glavi nema problema da jedan profesor mora držati 3 i više različitih predmeta, jer se zapošljava dovoljan broj nastavnika🙂

    • U prvom/drugom semestru mi fali predmet koji bi obrađivao filozofsku terminologiju, ali pretpostavljam da bi se to moglo prilično dobro obraditi unutar predmeta Osnovni problemi filozofije.

      Da, to je ideja. Smatram da se filozofska terminologija ne može usvojiti izvan teorija i problema unutar kojih je nastala, a obradi tih bio bi namijenjen ovaj kolegij.

      Nije mi jasna uloga predmeta Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar).

      Na tom predmetu svaki sat obrađivao bi se jedan ulomak iz nekog filozofskog teksta koji bi bio reprezentativan za pojedini problem, epohu, pravac ili filozofa. Zamisao je da se studente nauči pažljivo čitati i analizirati filozofski tekst, kao i zauzimati kritički stav prema njemu. I taj kolegij bi pridonio usvajanju filozofske terminologije.

      Čini mi se suvišnim da imamo i Etiku i Primijenjenu etiku.

      U redu, može se staviti Etika I i Etika II, ali mislio sam da je bolje ovako. Etika bi bila pregled različitih etičkih teorija, a Primijenjena etika bi bila pregled konkretnih problema i situacija kojima se etika danas bavi. To bi se u stanovitoj mjeri poklapalo s bioetikom. No možda nije zgorega staviti Bioetiku kao napredniji kolegij na jednu od lista kolegija za diplomski studij.

      Ja bih i Strani jezik struke (engleski, njemački, francuski) izbacila s diplomskog i stavila u prvi i drugi semestar preddiplomskog umjesto Stranog jezika. Ne vidim zašto bi student na faksu morao učiti strani jezik ako to nije “u službi struke”. Zapravo se ne mogu dosjetiti ničemu što bi takav strani jezik mogao pokrivati, a da to nije obrađeno na srednješkolskom nivou.

      Ovisi u koju ste srednju školu išli…
      Bilo kako bilo, mislim da bi solidno snalaženje u jednom stranom jeziku, ako ne i dva, bilo nešto što bi studente obrazovane na FF-u činilo zapošljivima. Odatle toliki naglasak na jezicima. Razdvajajući strani jezik od stranog jezika struke (English for Philsophers, etc.) pokušao sam uvažiti i sadašnju situaciju gdje organizaciju nastave stranih jezika vodi Centar za strane jezike. Strani jezik struke organizirao bi se i provodio u okviru odjela za filozofiju.

      Nadalje, nisam sigurna da shvaćam zašto je Uvod u kognitivnu znanost obavezan. S druge strane, vidim da je isti predmet i na listi A pa mi sad to sve nije baš jasno.

      Uvod u kognitivnu znanost je zamišljen kao obavezan predmet samo za znanstveni smjer. Studenti nastavnog smjera mogli bi ga birati kao i ostale predmete na listi A i B, pa je zato ondje. Ali uvažavam prigovor da možda nije potrebno to staviti kao obvezatni predmet. Valjda sam se poveo za Joškovom sugestijom u jednoj ranijoj diskusiji…

      Što se tiče diplomskog studija – ja tu ne bih ništa stavljala kao obavezno

      Mislim da bi naprednija (intermediate) logika svakako trebala biti obvezatan predmet za oba smjera. Ako razdvojimo Filozofiju uma i Filozofiju jezika u dva dijela, osnovniji i napredniji, pa osnovniji stavimo na preddiplomski, onda bismo se približili sugestiji da na diplomskom bude što više izbornosti.

      • Matko Gjurašin said

        U redu, može se staviti Etika I i Etika II, ali mislio sam da je bolje ovako. Etika bi bila pregled različitih etičkih teorija, a Primijenjena etika bi bila pregled konkretnih problema i situacija kojima se etika danas bavi. To bi se u stanovitoj mjeri poklapalo s bioetikom. No možda nije zgorega staviti Bioetiku kao napredniji kolegij na jednu od lista kolegija za diplomski studij.

        Zašto ovdje nitko ne spominje metaetiku? Jedno veliko područje moralne filozofije.

      • To je i meni palo napamet🙂

      • Zar se metaetika ne bi mogla dostatno obraditi u sklopu Etike?

      • Dijana Magđinski said

        U redu, može se staviti Etika I i Etika II, ali mislio sam da je bolje ovako. Etika bi bila pregled različitih etičkih teorija, a Primijenjena etika bi bila pregled konkretnih problema i situacija kojima se etika danas bavi.

        Jasno mi je to i shvaćam zašto ste ih stavili jednu iza druge. No, čini mi se da to gradivo nije baš tako važno za preddiplomsku razinu. Tako da bih se složila s Aleksandrovim prijedlogom da se taj predmet prebaci na diplomski.

        Strani jezik struke organizirao bi se i provodio u okviru odjela za filozofiju.

        Ovo je odlično. Naime, moje iskustvo sa stranim jezikom struke kod nas jest da to sa strukom nema veze.

        Mislim da bi naprednija (intermediate) logika svakako trebala biti obvezatan predmet za oba smjera.

        U redu. Malo je teško bez konkretnog syllabusa predmeta shvatiti o čemu se tu radi. Ja sam mislila da je Logika II naprednija logika.

        Usput, mislite li da bi imalo smisla ponuditi fakultativne predmete, poput tečaja latinskog, grčkog, drugog stranog jezika i sl.? Vidjela sam takve stvari po drugim sveučilištima, ali pitam se koliko bi kod nas to bilo uspješno, u smislu da ne bi bilo većeg interesa studenata.

        Druga stvar, spomenuli ste da bi ovaj program pretpostavljao jednopredmetnost. Iako mi nije poznato opterećenje predmeta po ECTS, čini mi se da ima premalo predmeta po semestru. Odnosno, da program u ovakvom obliku ostavlja sasvim dovoljno mjesta za B (minor) predmet.

      • Dijana Magđinski said

        Što se metaetike tiče – i meni je to palo na pamet😀 Ali mislim da bi tako mogli u nedogled. Dobro, ne baš u nedogled, ali barem blizu tome. Primjerice, postavilo bi se pitanje zašto onda nemamo metaontologiju, metaepistemologiju, metafilozofiju… Negdje se treba zaustaviti, jel.

      • Jasno mi je to i shvaćam zašto ste ih stavili jednu iza druge. No, čini mi se da to gradivo nije baš tako važno za preddiplomsku razinu. Tako da bih se složila s Aleksandrovim prijedlogom da se taj predmet prebaci na diplomski

        Ne bih se složio. Mislim da su pitanja kojim se bavi praktična etika (abortus, rat, terorizam, tretman životinja, okoliš, itd.) vrlo zanimljiva i da bi prvostupnicima davala sasvim primjerena znanja.

        Usput, mislite li da bi imalo smisla ponuditi fakultativne predmete, poput tečaja latinskog, grčkog, drugog stranog jezika i sl.? Vidjela sam takve stvari po drugim sveučilištima, ali pitam se koliko bi kod nas to bilo uspješno, u smislu da ne bi bilo većeg interesa studenata.

        To spada u ponudu Fakulteta i Sveučilišta. Studenti imaju dovoljno mogućnosti da biraju što hoće, uključujući tečajeve jezika.

        Druga stvar, spomenuli ste da bi ovaj program pretpostavljao jednopredmetnost. Iako mi nije poznato opterećenje predmeta po ECTS, čini mi se da ima premalo predmeta po semestru. Odnosno, da program u ovakvom obliku ostavlja sasvim dovoljno mjesta za B (minor) predmet.

        Opterećenje po ECTS bodovima nikako be bih propisivao, jer ono bi trebalo ovisiti o izvedbenom planu u kojemu se očekivano radno opterećenje studenata iskazuje ECTS bodovima. No pretpostavljam da bi glavni predmeti, kada bi se radili ozbiljno, nosili 5-7 bodova. To bi još uvijek ostavilo dosta mjesta izbornim predmetima, bili oni organizirani u svrhu ostvarivanja B predmeta ili ne.

    • Ja bih i Strani jezik struke (engleski, njemački, francuski) izbacila s diplomskog i stavila u prvi i drugi semestar preddiplomskog umjesto Stranog jezika. Ne vidim zašto bi student na faksu morao učiti strani jezik ako to nije “u službi struke”. Zapravo se ne mogu dosjetiti ničemu što bi takav strani jezik mogao pokrivati, a da to nije obrađeno na srednješkolskom nivou.

      Još nešto na ovu temu. Kada bi se dio nastave na diplomskoj razini odvijao na engleskom (njemačkom, francuskom) jeziku, zapravo ne bi bilo potrebe za posebnim predmetom kao što je English for Philosophers (Deutsch, Francais). Taj predmet bi diplomce trebao pripremiti za pisanje vlastitih tekstova na stranom jeziku, no to bi ionako morali raditi u sklopu kolegija koji bi se izvodili na stranim jezicima. Dakle, moglo bi se napraviti sljedeće: oni studenti koji tijekom dvogodišnjeg diplomskog studija upišu dva kolegija koja se izvode na stranom jeziku ne moraju uzimati niti English for Philosophers I niti II; oni koji upišu samo jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati English for Philosophers II, a oni koji ne upišu niti jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati i English for Philosophers I i II. Naravno, ili Deutsch ili Francais.

  12. Matko Gjurašin said

    Zar se metaetika ne bi mogla dostatno obraditi u sklopu Etike?

    Veliki dio etike u analitičkoj tradiciji upravo otpada na metaetiku. G.E. Moorova Principia Ethica knjiga je s kojom je započela suvremena metaetika, i do današnjeg dana ima dovoljno materijala da se zaseban kolegij može stvoriti na diplomskom studiju.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: