Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Je li znanstvena kritika evolucije moguća?

Posted by Matko Gjurašin dana 10/04/2010

Jerry Fodor, američki filozof i kognitivni znanstvenik, u suautorstvu sa kognitivnim znanstvenikom Massimom Piattelliom-Palmarinijem iznenađuje sve sa svojom najnovijom knjigom: What Darwin Got Wrong (London: Profile Books, 2010). Kritizira suvremenu teoriju evolucije, odnosno, onakvu kakvom je smatraju evolucijski biolozi. Prema Fodoru i Piattelliju-Plamariniju, adapcionistički model, koji putem nasumičnih genetskih mutacija odabranih kroz mehanizam prirodnog odabira stvara pogodne značajke, je pogrešan. Prirodni odabir i nasumične genetske mutacije nisu dostatni za objašnjenje biološke raznolikosti, već se i ostali faktori moraju uzeti u obzir.

Kao jedan od faktora su zakoni fizike i kemije. Oni onemogućavaju ostvaraj određenih bioloških struktura, stvarajući pritom ograničenu domenu mogućih organizama. Biološke karakteristike modernih životinja, koje su dobivene od predaka, određuju koje su buduće varijacije moguće a koje nemoguće. Geni su previše povezani sa ostalim značajkama da budu mjenjani na bilo koji zamisliv način. Spominju i rad biologa Stuarta Kaufmanna, koji tvrdi da zakoni samoorganizacije mogu stvarati složene strukture bez uplitanja prirodnog odabira. Jedan od argumenata im je i fosilni ostaci. Adapcionizam pretpostavlja stupnjevitost fosila, ali dosadašnja iskopavanja pokazuju da se evolucija odvija u kratkim erupcijama isprekidanima razdobljima mirovanja. Ako prirodni odabir neprestano djeluje, kako objasniti te prekide? Fodor i Piattelli-Palmarini daju alternativno objašnjenje putem gena, čijih par ključnih mutacija može stvoriti veliku raznolikost, time skidajući pritisak sa prirodnog odabira. Uz gene, stanice svojim djeljenjem uzrokuju rekombinaciju genoma. Stvara se raznolikost bez uplitanja prirodnog odabira.

Sve ovo, uz dodatnu argumentaciju i kritiku adapcionizma, prema Fodoru i Piatteliu-Palmariniju sužava domenu djelovanja prirodnoga odabira i pretvara ga u sekundarni mehanizam koji ne stvara stablo života već ga samo obrezuje.

Ovaj naslov, ubrzo nakon objave, uzburkao je duhove i izazvao negativne kritike. Tko je u pravu, Fodor i Piattelli-Palmarini ili njihovi kritičari, neka prosude sami čitatelji.

Recenzije:

Mary Midgley za britanski Guardian

Michael Ruse za američki Boston Globe

Ned Block i Phillip Kitcher za američki Boston Review

Adam Rutherford za britanski guardian.co.uk

John Gillott za britanski Spiked

David Papineau za britanski Prospect

Richard Lewontin za američki New York Review of Books

Ostalo:

Članak Eliotta Sobera za predstojeću zbirku članaka Philosophy of Science

Rasprava Jerry Fodora i Eliotta Sobera za Bloggingheads.tv

Massimo Piattelli-Palmarini za britanski Spiked

6 Odgovora to “Je li znanstvena kritika evolucije moguća?”

  1. Aleksandar Joksić said

    Dobra tema ! Ipak, kao i mnogi drugi, mislim da ovo Fodoru nije trebalo. Ključni Fodorov i Palmarinijev argument je taj, i to bi trebalo posebno naglasiti, da sama teorija prirodne selekcije ne pravi razliku između fenotipskih značajki koje su selekcionirane kako bi povećavali ‘fittness’ organizama i onih značajki koje su ‘freerideri’, a koji mogu biti neutralni (ili čak negativni) prema “fittnessu ” (takve slučajeve podudaranja značajki oni nazivaju “lokalnom koekstenzivnošću”). Dakle, ne radi se samo o tome da po njima prirodna selekcija nije isključivi mehanizam evolucije, kako bi tvrdili kritičari adaptacionizma ala Gould i Lewontin, već da je sama teorija prirodne selekcije pojmovno zbrkana i svodi se na definicijske istine. Btw. Fodorova i Palmarinijeva ideja lokalne koekstenzivnosti i sama podsjeća na Gouldov i Lewontinov koncept ‘spandrela’.

    Mislim da je već indikativna činjenica da su od navedenih recenzija pozitivne uglavnom one koje ne dolaze od (evolucijskih) biologa ili filozofa biologije. Smatram Mary Midgely nedovoljno kompetentnom da sudi o ovim stvarima jer nije ni jedno od to dvoje. A i imala je svojih bisera u debatama s Dawkinsom optužujući teoriju sebičnog gena za nekakav socijalni darvinizam.

    Dalje smatram indikativnim da Fodor i Palmarini također nisu ni biolozi ni filozofi biologije. Naravno taj protuargument nije konkluzivan, već, kao što kažem, indikativan. Kada se govori o znanstvenoj kritici teorije evolucije u ovom slučaju, valjalo bi imati na umu da njihov spomenuti ključni argument nije empirijske prirode (oni ne navode neke činjenice u prilog toj tvrdnji, tipa fosile), već čisto pojmovni, što isto nije samo po sebi loše.

    Preporučujem za gledanje Fodorovu nedavnu raspravu s Elliottom Soberom na blogginheadsima (http://bloggingheads.tv/diavlogs/26848). Mislim da je jasno da Sober dominira cijelim razgovorom. Jedan od većih njegovih prigovora je taj da Fodor ne poznaje stvarnu praksu evolucijskih biologa i njihove modele. Nešto slično mi je rekao Daniel Dennett u razgovoru prije par mjeseci, a to je da Fodor nema blagog pojma o evolucijskoj biologiji😀

    Također su problematični Fodorovi preveliki zahtjevi koje postavlja pred evolucijsku biologiju, npr. da ona mora navesti što je zajedničko svim pojedinim slučajevima adaptacije.

    Sama distinkcija između značajki koje su selekcionirane i onih koje se samo ‘šlepaju’ za njima, nije nova – Sober navodi kako je ona dio evolucijske teorije, poznatija kao razlika između ‘selection of’ i ‘selection for’ pa je upitno je li Fodor tu uopće originalan.

    Preporučujem, dakle, video (možda ne bi bilo loše ako bi ga se moglo staviti u glavni tekst): informativan je i možete vidjeti na ‘djelu’ dva sjajna filozofa.

    Također, evo linkova na još dvije korisne recenzije:

    David Papineau (2010): “Review of Fodor and Piattelli-Palmarini’s What Darwin Got Wrong.” Prospect 168:83-84. URL: http://www.kcl.ac.uk/content/1/c6/04/17/80/FodorDarwinrevProspect.doc.

    Elliot Sober (2010): „Selection-for:
    What Fodor and Piattelli-Palmarini Got Wrong“. Philosophy of Science. URL: http://philosophy.wisc.edu/sober/Fodor%20%20and%20Piatelli-Palermini%20march%2012.pdf

    Pozdrav

    • Matko Gjurašin said

      Hvala na poveznicama, Aleksandre, i još više na video intervjuu. Sada napokon mogu poslušati i vidjeti Fodora (iako, nažalost, u neželjenom kontekstu).

    • Kad je Aleksandar već preskroman, spomenut ću da je tijekom Dennettova kratkoga posjeta Hrvatskoj (10. i 11. prosinca 2009.) Aleksandar napravio intervju s američkim filozofom za časopis studenata filozofije Čemu. U tom intervjuu Dennett se osvrnuo na tada još neobjavljenu knjigu Fodora i Piatelli-Palarminija. Evo transkripta relevantnog dijela intervjua:

      Fodor has a book that’s coming out which is against natural selection – the whole book. And it’s outrageously bad, I read all that I could stand of it in draft. I urged him and his co-author not to publish it, but of no avail. We philosophers are going to have a hard time for a while because I know some people that are reviewing the book and it is going to get slammed in the reviews because, quite frankly, Jerry Fodor just doesn’t know much of anything about evolutionary biology – he makes it up. It’ the combination of ignorance and arrogance that really annoys the scientist – and it should. Because here we see a well known philosopher arguing blithely and with majestic confidence about things he just doesn’t know about or understand. Jerry is still in some sense a friend of mine, we were good friends, even to the point of sharing a sail boat many years ago. I hate to see what happened to his philosophical perspective. It’s interesting of those three: Plantinga is a theist, there’s no question about that, and that’s his motivation. It strikes me that in the case of Plantinga it’s a measure of just how badly your religious views can disable you as a philosopher, because the arguments that he runs on this topic are just not good at all. But neither Nagel nor Fodor is a theist of any kind, they are both atheists, but they have a profound distaste toward the Darwinian ideas. In fact, it was the recognition of that that was in some regards the motivation for writing Darwin’s Dangerous Idea. Fodor was an example that particularly struck me in fact. From my conversations with him I knew he wasn’t religious and yet his really angry hostile reaction to evolutionary thinking was a puzzle to me and I thought this was very interesting. Some people just don’t want to contemplate the inversion.

  2. Matko Gjurašin said

    Dodao sam odgovor Piatelli-Palmarinija na kritike.

  3. Matko Gjurašin said

    Dodao sam pozitivnu recenziju od konkretnog biologa, Richarda Lewontina.

  4. Matko Gjurašin said

    Prije same knjige, Fodor je napisao članak u kojem je izložio ideje koje će se pojaviti u knjizi. Dostupan je na njegovoj stranici:

    http://ruccs.rutgers.edu/faculty/Fodor/Fodor_Against_Darwinism.pdf

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

 
%d bloggers like this: