Symblogia

Blog za rasprave o filozofiji, znanosti i kulturi

Archive for Travanj 2010.

Žižek o vulkanu

Posted by Pavel Gregoric dana 28/04/2010

U dodatku “Magazin” Jutarnjeg lista od subote 24. travnja 2010., na str. 68-69, objavljen je tekst Slavoja Žižeka pod naslovom “Vulkan je poslao važnu poruku: Prestanite im vjerovati – ozonsku rupu vide samo znanstvenici”. Tekst se može pročitati i na mrežnom izdanju Jutarnjeg.

Novinarka Jutarnjeg lista zamolila je nekoliko domaćih znanstvenika da prokomentiraju Žižekov tekst. U tiskanom izdanju od 28. travnja, na str. 10-11, objavljena je ponešto skraćena verzija njihovih izjava, dok se na mrežnom izdanju može pročitati integralna.

Usput, pretpostavljam da je oprema teksta djelo urednika ili redakcije, jer mi se čini da naslov referira na dio teksta koji je mšljen u drugačijem smislu od onoga koji se sugerira naslovom. Istina, “Prestanite im vjerovati” može se deducirati iz Žižekove tvrdnje da znanstvenici ne znaju i da su njihova ekspertna mišljenja u konfliktu među sobom. No izkaz “Ozonsku rupu vide samo znanstvenici” prirodno sugerira da ozonskih rupa nema i da su one izmišljotina znanstvenika, dok u Žižekovom tekstu stoji: “Ako i okrivimo znanstveno-tehnološku civilizaciju za globalno zatopljenje, trebamo istu znanost ne samo da definiramo razmjer prijetnje nego često i da uočimo prijetnju – “ozonsku rupu” na nebu mogu “vidjeti” samo znanstvenici.” Ja ovu rečenicu razumijem u smislu da nam znanost (tobože) treba jer samo znanstvenici mogu identificirati ekološke probleme kao što su ozonske rupe. Time nije mišljeno da ozonskih rupa nema ili da su one izmišljotina znanstvenika.

Posted in filozofija, kontinentalna, mediji, postmoderna | Označeno: , , , , , | 109 komentara »

Program studija filozofije III

Posted by Pavel Gregoric dana 26/04/2010

Ovdje je program studija filozofije izmijenjen u skladu s većim brojem mišljenja koja su iznesena u komentarima na prethodne dvije rasprave.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. semestar
  Akademsko čitanje i pisanje
  Uvod u kritičko mišljenje
  Osnovni problemi filozofije
  Strani jezik

2. semestar
  Logika
  Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar)
  Antička filozofija
  Strani jezik

3. semestar
  Metafizika
  Etika
  Rana novovjekovna filozofija 
 + seminar

4. semestar
  Epistemologija
  Primijenjena etika
  Kasna novovjekovna filozofija
  + seminar

5. semestar
  Filozofija znanosti
  Estetika
  Suvremena filozofija
  + seminar

6. semestar
  Filozofija uma
  Filozofija jezika
  Filozofija politike
 

DIPLOMSKI STUDIJ ZNANSTVENI SMJER
1. semestar
   Logika II
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) I]
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

2. semestar
   [English for Philosophers (Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes) II]
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B 
   + priprema diplomskog rada

DIPLOMSKI STUDIJ NASTAVNOG SMJERA
1. semestar
   Logika II
   1 predmet s liste A
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

2. semestar
   1 predmet s liste B
   1 predmet s liste A ili B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

3. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   [+ priprema diplomskog rada]

Lista A                                            Lista B
Filozofija fizike                                 Filozofija povijesti
Filozofija biologije                             Fenomenologija i hermeneutika
Filozofija matematike                       Socijalna filozofija
Filozofija religije                               Egzistencijalizam
Filozofija društvenih znanosti             Filozofija roda
Uvod u kognitivnu znanost                Novija francuska filozofija
Filozofija prava                                Bioetika
Antička filozofija II                           Srednjovjekovna filozofija
Metafizika II                                    Filozofija odgoja
Epistemologija II                              Strukturalizam            
Filozofija jezika II                             Etika okoliša
Filozofija uma II                               Filozofska antropologija
Filozofija percepcije                          Filozofija i psihoanaliza

Napomena 1: Predmeti s liste A i liste B ovisili bi o raspoloživim kadrovima. Ovaj program podrazumijeva da bi svaki nastavnik u zaposlen na odjelu morao predavati bar tri ili četiri različita predmeta, što na preddiplomskoj što na diplomskoj razini. Također, trebalo bi angažirati vanjske suradnike od kojih bi svaki predavao nekoliko različitih predmeta koje ne  izvode nastavnici u stalnom radnom odnosu.

Napomena 2: Bilo bi poželjno da se što veći broj kolegija s liste A i liste B izvodi na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku. U tom slučaju, i ukoliko ti kolegiji uključuju pisanje barem dva rada na stranom jeziku, studenti znanstvenog smjera koji tijekom dvogodišnjeg diplomskog studija upišu dva kolegija koja se izvode na istom stranom jeziku uopće ne bi morala uzimati odgovarajući jezik struke (English for Philosophers, Deutsch für Philosophen, Francais pour les philosophes), već bi umjesto toga mogli odabrati bilo koji kolegij s liste A ili B. Studenti znanstvenog smjera koji upišu samo jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati II. dio odgovarajućeg stranog jezika struke, a oni koji ne upišu niti jedan kolegij koji se izvodi na stranom jeziku moraju upisati oba dijela stranog jezika struke po vlastitom izboru.

Posted in filozofija, studij filozofije | 32 komentara »

Program studija filozofije II

Posted by Pavel Gregoric dana 25/04/2010

Otvaram novi post u nadi da će ovdje nabačen konkretni prijedlog izazvati komentare, pa da se ti komentari ne bi miješali s onima posvećenima drugim pitanjima.

Dakle, ovdje je jedan prijedlog kako bi preddiplomski i diplomski studij filozofije po bolonjskom sustavu (3+2) mogao izgledati. Ovaj prijedlog pretpostavlja jednopredmetnost, pri čemu omogućuje da student u svakom semestru odabere barem jedan izborni kolegij s drugih odjela i fakulteta. Možda bi se moglo napraviti da studenti umjesto pokojeg seminara biraju još kolegija s drugih odjela i fakulteta kako bi se dalo još više prostora vanjskoj izbornosti i time omogućilo stjecanje cjelovitih kvalifikacija u sporednom predmetu (minor).

Nadalje, nisam predvidio module, jer modularnost ima smisla samo kad postoje konkretni nastavnici koji su voljni surađivati u prilagođavanju svojih kolegija za potrebe modula. No na diplomskom studiju ima dovoljno prostora za module koji bi se upisivali umjesto izbornih predmeta.

Što se tiče drugog ciklusa, diplomskog studij nastavničkog smjera podrazumijevao bi da je student završio preddiplomski studij filozofije na istom ili nekom drugom odjelu, možda uz pokoje polaganje razlike. No diplomski studij znanstvenog smjera ne bi bio konsekutivan, odnosno bio bi otvoren svim prvstupnicima svih smjerova i institucija uz neku vrstu selekcije (npr. ocjene s preddiplomskog studija, intervju, možda kvalifikacijski ispit za one koji nisu prije studirali filozofiju). 

Konačno, mislim da bi upisne kvote za preddiplomski studij trebalo postaviti na 40-50, a za diplomski studij 20-30.

Evo programa:

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. semestar
  Akademsko čitanje i pisanje
  Uvod u kritičko mišljenje
  Osnovni problemi filozofije
  Strani jezik

2. semestar
  Logika I
  Analiza i tumačenje filozofskih tekstova (proseminar)
  Antička filozofija
  Strani jezik

3. semestar
  Logika II
  Etika
  Srednjovjekovna filozofija
  + seminar

4. semestar
  Metafizika
  Primijenjena etika
  Rana novovjekovna filozofija
  + seminar

5. semestar
  Epistemologija
  Estetika
  Kasna novovjekovna filozofija
  + seminar

6. semestar
  Filozofija znanosti
  Filozofija politike
  Suvremena filozofija

DIPLOMSKI STUDIJ ZNANSTVENI SMJER
1. semestar
   Logika III
   English for Philosophers (Deutsch für Philosophen) I
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

2. semestar
   Filozofija uma
   English for Philosophers (Deutsch für Philosophen) II
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

3. semestar
   Filozofija jezika
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B
   + diplomski seminar

4. semestar
   Uvod u kognitivnu znanost
   1 predmet s liste A ili B
   1 predmet s liste A ili B 
   + priprema diplomskog rada

DIPLOMSKI STUDIJ NASTAVNOG SMJERA
1. semestar
   Logika III
   1 predmet s liste A
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

2. semestar
   Filozofija uma
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

3. semestar
   Filozofija jezika
   1 predmet s liste A ili B
   Pedagoško-metodički predmet
   + diplomski seminar

4. semestar
   1 predmet s liste A
   1 predmet s liste B
   Pedagoško-metodički predmet
   [+ priprema diplomskog rada]

Lista A                                             Lista B
Filozofija znanosti                             Filozofija povijesti
Filozofija biologije                             Fenomenologija
Filozofija religije                               Hermeneutika
Uvod u kognitivnu znanost                 Egzistencijalizam
Filozofija prava                                 Postmoderna
Filozofija matematike                        Socijalna filozofija
Antička filozofija II                            Filozofija i mediji
Metafizika II                                     Filozofija odgoja
Epistemologija II                              Strukturalizam            
Filozofija uma II                               Filozofska antropologija
Filozofija percepcije                          Filozofija i psihoanaliza
Filozofija društvenih znanosti             Filozofija roda

Posted in filozofija, studij filozofije | 45 komentara »

Program studija filozofije

Posted by Pavel Gregoric dana 21/04/2010

Na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u tijeku je rasprava o revidiranom programu studija filozofije za predstojeći postupak reakreditacije studijskih programa. Ne bih govorio o radnoj verziji revidiranog programa i smjernicama po kojima je on sastavljan, već bih postavio sasvim općenito pitanje: kako bi program studija filozofije u Hrvatskoj trebao izgledati?

Prvo, pretpostavljam da odgovor na to pitanje ovisi o tome što je to filozofija i što je njezina osnovna svrha. Već na tom koraku bismo mogli zapeti, pa predlažem da se pozovemo na načelo raznolikosti i dopustimo različita razumijevanja filozofije, cijelu “mrežu obiteljskih sličnosti”, kao što je to rekao Joško u raspravi ovdje.

Drugo, pretpostavljam da odgovor na to pitanje ovisi o tome što je osnovna svrha studija filozofije. Ako je osnovna svrha studija filozofije obrazovati srednjoškolske nastavnike, onda bi program po svoj prilici trebao izgledati drugačije nego ako je svrha studija filozofije obrazovati humanističke znanstvenike. I opet bi drugačije trebao izgledati ako je osnovna svrha studija filozofije osobni razvoj kroz široko humanističko obrazovanje ili ako je svrha stvaranje javnih intelektualaca ili političara. Dakle, moramo se najprije odrediti prema tome kad razmišljamo kako bi naš studij filozofije trebao izgledati.

Treće, odgovor na početno pitanje ovisi i o tome tko će izvoditi program studija filozofije. Ovdje bih postavio sljedeće ograničenje: program bi izvodili znanstvenici i nastavnici koji trenutno djeluju u Hrvatskoj. Eventualno bih dopustio da se angažira pokojeg povratnika ili stranca, ali ne njih mnogo kako bismo se zadržali u okviru onog teoretski mogućeg. Dakle, to bi bili ljudski resursi s kojima raspolažemo kad razmišljamo o tome tko bi izvodio naš program studija filozofije.

Četvrto, kad razmišljamo o programu studija filozofije u Hrvatskoj, ne moramo se obazirati na činjenicu da se trenutno na sedam mjesta može studirati filozofija u Hrvatskoj (od toga na tri mjesta u okviru Sveučilišta u Zagrebu!), te da se na tih sedam mjesta izvode programi studija koji se međusobno razlikuju u manjem ili većem stupnju.

Peto, pod programom filozofije razumijemo ponajprije preddiplomski i diplomski ciklus studija.

To su, dakle, osnovni parametri za raspravu: kako bi program studija filozofije u Hrvatskoj trebao izgledati?

Posted in filozofija, studij filozofije | 34 komentara »

In memoriam: Antony Flew (1923-2010)

Posted by Matko Gjurašin dana 14/04/2010

Prošlog četvrtka, 8. travnja, preminuo je Antony Flew, britanski filozof značajan po svojem doprinosu filozofiji religije i jedan od ključnih figura u oživljavanju tog područja u anglo-američkoj filozofiji. Njegov članak “Theology and falsification” iz 1950. godine smatra se klasikom. Cjeloživotni ateist i poznati kritičar teizma, iznenadio je filozofski svijet preobračenjem u deizam 2004. godine.

Antony Garrard Newton Flew rodio se 11. veljače 1923. godine u Londonu kao sin metodističkog svećenika. Vjeru je izgubio s 15 godina. Poslije drugog svjetskog rata, diplomirao je klasične studije na St. John koledžu sveučilišta Oxford. Tijekom prediplomskog studija, upoznao se a C. S. Lewisom, tada jednim od vodećih kršćanskih apologeta. Iako je smatrao Lewisa inteligentnim čovjekom, nije bio uvjeren njegovim argumentima. Na diplomskom studiju mentor mu je bio Gilbert Ryle, čiji je filozofski pristup odmah počeo primjenjivati na pitanje religije. Nakon jednogodišnjeg asistentskog mjesta na Christ Church koledžu, proveo je četiri godine kao asistent na sveučilištu Aberdeen i dvadeset godina kao profesor filozofije na sveučilištu Keel. Između 1973. i svojeg umirovljenja 1982., bio je profesor na sveučilištu u Readingu.

Većim dijelom svojeg filozofskog opusa bavi se pitanjem Božjeg postojanja. U svojem slavnom članku “Theology and falsification” iz 1950. godine tvrdi da se vjerski jezik ne može verificirati niti falsificirati putem iskustva. Kasnije, prema njemu, početna pozicija mora biti negativni ateizam (pozicija koju je izmislio sam). Teret dokaza je na teistima jer nema dokaza koji ukazuju da postoji nešto iznad prirodnoga svijeta. U svojemu magnum opusu God and Philosophy (1966) negativno analizira tradicionalne teističke argumente i daje argumente protiv Božjeg postojanja. Strogo je i govorio protiv ideje zagrobnog života.

Osim svojeg rada u filozofiji religije, etablirao se i kao autoritet za Humea. Njegova knjiga Hume’s Philosophy of Belief (1961) bila je u svjetlu pažnje šezdesetih i ranih sedamdestih godina i ostaje jedna od rijetkih dugih komentara na Humeova Istraživanja. Kao klasični liberal, bio je kritičan prema socijalizmu i socijalnoj demokraciji jer oboje pretpostavljaju da svijet ide prema pretpostavkama koje su neistinite. Kritizirao je i Johna Rawlsa zbog spajanja liberalizma i egalitarizma. Poznat je i po “No True Scotsman” pogrešci u argumentaciji koju je uveo u neformalnu logiku putem svoje knjižice Thinking About Thinking: Do I Sincerely Want to Be Right? (1975).

Tijekom 2003. godine, iako još ateist, Flew izražava da osjeća tenziju u svojoj poziciji, uzrokovanu određenim filozofskim i znanstvenim razmatranjima. Već sljedeće godine, u intervjuu objavljenom u filozofskom časopisu Philosophia Christi, službeno se izjasnio kao deist koji vjeruje u Boga Aristotela i Spinoze. Kao glavni razlog svojeg preobraćenja navodi teleološki argument. Zaključuje da je samo inteligencija morala stajati iza složenosti prirode i još veće složenosti organizama. Više puta je istaknuo da nije na putu da postane kršćanin i da se nada da nema života poslije smrti. Iako su nastale kontroverze glede legitimnosti njegovog novog, deističkog stajališta, uvjerava da je njegovo preobračenje bilo istinito, što je i konačno potvrdio u svojoj posljednjoj knjizi There Is a God: How the World’s Most Notorious Atheist Changed His Mind (2007).

Posted in analitička, filozofija, filozofija religije | Označeno: , , , , , | 6 komentara »

Je li znanstvena kritika evolucije moguća?

Posted by Matko Gjurašin dana 10/04/2010

Jerry Fodor, američki filozof i kognitivni znanstvenik, u suautorstvu sa kognitivnim znanstvenikom Massimom Piattelliom-Palmarinijem iznenađuje sve sa svojom najnovijom knjigom: What Darwin Got Wrong (London: Profile Books, 2010). Kritizira suvremenu teoriju evolucije, odnosno, onakvu kakvom je smatraju evolucijski biolozi. Prema Fodoru i Piattelliju-Plamariniju, adapcionistički model, koji putem nasumičnih genetskih mutacija odabranih kroz mehanizam prirodnog odabira stvara pogodne značajke, je pogrešan. Prirodni odabir i nasumične genetske mutacije nisu dostatni za objašnjenje biološke raznolikosti, već se i ostali faktori moraju uzeti u obzir.

Kao jedan od faktora su zakoni fizike i kemije. Oni onemogućavaju ostvaraj određenih bioloških struktura, stvarajući pritom ograničenu domenu mogućih organizama. Biološke karakteristike modernih životinja, koje su dobivene od predaka, određuju koje su buduće varijacije moguće a koje nemoguće. Geni su previše povezani sa ostalim značajkama da budu mjenjani na bilo koji zamisliv način. Spominju i rad biologa Stuarta Kaufmanna, koji tvrdi da zakoni samoorganizacije mogu stvarati složene strukture bez uplitanja prirodnog odabira. Jedan od argumenata im je i fosilni ostaci. Adapcionizam pretpostavlja stupnjevitost fosila, ali dosadašnja iskopavanja pokazuju da se evolucija odvija u kratkim erupcijama isprekidanima razdobljima mirovanja. Ako prirodni odabir neprestano djeluje, kako objasniti te prekide? Fodor i Piattelli-Palmarini daju alternativno objašnjenje putem gena, čijih par ključnih mutacija može stvoriti veliku raznolikost, time skidajući pritisak sa prirodnog odabira. Uz gene, stanice svojim djeljenjem uzrokuju rekombinaciju genoma. Stvara se raznolikost bez uplitanja prirodnog odabira.

Sve ovo, uz dodatnu argumentaciju i kritiku adapcionizma, prema Fodoru i Piatteliu-Palmariniju sužava domenu djelovanja prirodnoga odabira i pretvara ga u sekundarni mehanizam koji ne stvara stablo života već ga samo obrezuje.

Ovaj naslov, ubrzo nakon objave, uzburkao je duhove i izazvao negativne kritike. Tko je u pravu, Fodor i Piattelli-Palmarini ili njihovi kritičari, neka prosude sami čitatelji.

Recenzije:

Mary Midgley za britanski Guardian

Michael Ruse za američki Boston Globe

Ned Block i Phillip Kitcher za američki Boston Review

Adam Rutherford za britanski guardian.co.uk

John Gillott za britanski Spiked

David Papineau za britanski Prospect

Richard Lewontin za američki New York Review of Books

Ostalo:

Članak Eliotta Sobera za predstojeću zbirku članaka Philosophy of Science

Rasprava Jerry Fodora i Eliotta Sobera za Bloggingheads.tv

Massimo Piattelli-Palmarini za britanski Spiked

Posted in biologija, evolucija | Označeno: , , , , , , | 6 komentara »

 
%d bloggers like this: